Jeste li znali da vaša omiljena hrana može skratiti vaš život? Nutricionist Luis Alberto Zamora nedavno je u televizijskom segmentu o ultraprocesiranim namirnicama (UPF) otkrio rezultate istraživanja sa Sveučilišta u Michiganu, koje precizno računa koliko pojedine namirnice skraćuju ili produžuju životni vijek.

Prema istraživanju, konzumacija hot doga može vas "koštati" čak 36 minuta života. Ako uz to popijete gazirani sok, dodajte još 12 minuta. No, nisu svi rezultati bili negativni – određene vrste ribe, na primjer, mogu produžiti život za 10 minuta.

Kako su istraživali?

Znanstvenici su analizirali više od 5.800 namirnica i njihove zdravstvene učinke, temeljeći analizu na mikro- i makronutrijentima poput masti, kalorija i šećera, kao i na dodacima koje sadrže. Rezultati su pokazali da popularne namirnice poput hot doga, pizze i makarona sa sirom skraćuju život, dok su voće, povrće i čak sendviči s maslacem od kikirikija i džemom zapravo korisni za dugovječnost.

Znanstvenici došli do zanimljivog zdravstvenog otkrića: Evo koju radnju trebate svaki dan izvesti da biste živjeli bolje

Dr. Olivier Jolliet, koji je vodio istraživanje, naglašava: „Naši rezultati pokazuju da male, ciljane promjene u prehrani mogu imati značajan utjecaj na zdravlje i okoliš, bez potrebe za drastičnim promjenama u prehrambenim navikama.“

Koliko vremena gubimo ili dobivamo?

Hot dogovi su prema istraživanju najgora opcija, skraćujući život za 36 minuta po porciji. Na drugom mjestu su suhomesnati proizvodi poput pršuta, koji "oduzimaju" 24 minute, dok sendviči s jajima za doručak skraćuju život za 13,6 minuta.

S druge strane, sendvič s maslacem od kikirikija i džemom bio je najkorisniji za zdravlje, produžujući život za čak 32 minute. Orašasti plodovi i sjemenke su na drugom mjestu (+24 minute), dok voće osigurava dodatnih 10 minuta zdravog života.

Zašto su neke namirnice opasnije?

Hot dogovi i slične prerađene mesne namirnice sadrže nitrate i nitrite kao konzervanse, koji se u tijelu mogu pretvoriti u spojeve povezane s rizikom od raka debelog crijeva. Također su bogati šećerima i mastima, što povećava rizik od dijabetesa. Crveno meso i prerađene mesne namirnice, poput slanine (koja skraćuje život za 6 minuta) i cheeseburgera (9 minuta), također se povezuju s povećanim rizikom od karcinoma i srčanih bolesti.

Osim toga, način pripreme hrane može igrati ključnu ulogu. Prženje u biljnim uljima može dovesti do stvaranja aldehida, spojeva povezanih s rizikom od raka. Čak su i zaslađivači poput aspartama u gaziranim napicima dovedeni u pitanje – iako dokazi o njihovom utjecaju na ljude još nisu konačni.

Poziv na promjene

Zamjena crvenog mesa voćem i povrćem pokazuje se kao ključna strategija za produljenje života. Istraživanje je otkrilo da zamjena samo 10 posto dnevnih kalorija iz mesa s biljnim namirnicama može dodati čak 48 minuta životnog vijeka.

Stručnjaci sve više zagovaraju prehranu bogatu biljnim proteinima, poput graha, leće i graška, uz ograničavanje unosa crvenog i prerađenog mesa. Američke prehrambene smjernice preporučuju konzumaciju 26 unci mesa tjedno, ali savjetuju smanjenje udjela crvenog mesa.

Preporuke za bolji život

Dr. Jolliet je naglasio kako je cilj istraživanja razviti jednostavne smjernice koje pomažu ljudima da naprave male, ali značajne promjene u svojoj prehrani. „Sendvič s maslacem od kikirikija i džemom nije savršen zbog džema, već zbog blagodati maslaca od kikirikija,“ objasnila je. „Ako koristite kruh od cjelovitog zrna, učinak je još bolji.“

Znanstvenici zaključuju da prilagodbe prehrane ne samo da produljuju život, već i smanjuju rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, raka i srčanih problema. Promjene možda neće biti jednostavne, ali donose dugoročne zdravstvene koristi.