Prije otprilike 70,000 godina, nevjerojatna priča o ljudskoj migraciji započela je kad su ljudi prešli iz jugoistočne Azije u današnju Australiju, prelazeći sada potopljeni krajolik sličan Atlantidi i postajući prvi ljudi koji su naselili taj kontinent.

Bogati arheološki dokazi jasno potvrđuju ovu migraciju, ali detalji, poput brzine putovanja i ruta koje su prvi ljudi koristili pri prelasku golemih teritorija, ostali su nejasni. Sada novo istraživanje, objavljeno 23. travnja u časopisu Nature Communications, donosi uvide u moguća objašnjenja ovih pitanja, kao i sugestije gdje arheolozi mogu pronaći nove dokaze.

Ovo istraživanje usredotočuje se na golemi superkontinent poznat kao Sahul, koji je bio izložen prije otprilike 70,000 godina, tijekom pleistocena, u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Zbog glacijacije, razina mora pala je, izlažući područja kontinentalnih polica koja su povezivala današnju Australiju s Papuom Novom Gvinejom na sjeveru i Tasmanijom na jugu.

Kako su stvorili mape

Znanstvenici su iskoristili informacije o geološkim i okolišnim promjenama kako bi razvili model evolucije krajolika, koji je simulirao promjene u Sahulu između 75,000 i 35,000 godina unazad. Uključili su moguće rute migracije iz dviju lokacija u jugoistočnoj Aziji — Zapadne Papue i Timorskog mora — zajedno s arheološkim nalazištima raštrkanim diljem modernog krajolika.

Tristan Salles, izvanredni profesor na Školi geoznanosti na Sveučilištu Sydney i glavni autor studije, istaknuo je kako novi model evolucije krajolika omogućuje realističniji prikaz terena i okoliša u kojima su se prvi lovci-sakupljači kretali po Sahulu. Simulacija je također uključila procjene uzoraka "Lévy hodanja" — vrste kretanja koju obično koriste lovci-sakupljači u potrazi za hranom u nepoznatim područjima — što je pomoglo procijeniti tempo migracije.

Istraživači su otkrili da bi ove rute mogle voditi duž obale i ravno kroz unutrašnjost kontinenta, prateći glavne rijeke i potoke koji su tada prekrivali krajolik. Izračuni pokazuju da su ti rani ljudi vjerojatno prelazili krajolik brzinom od oko 1,15 kilometara godišnje, što istraživači smatraju relativno brzim tempom. Zanimljivo je da je simulacija pokazala preklapanje s regijama gdje su drugi istraživači sugerirali da su se ljudi prvi put okupljali na Sahulu.

Znanstvenici uočili ogromne promjene na sibirskom 'Prolazu u podzemlje': Aktivno raste i to je loš znak

Osim što pokazuje najvjerojatnije rute migracije, model bi mogao pružiti praktične uvide arheolozima u pronalaženju novih nalazišta. Istraživači sugeriraju da bi njihov model mogao potencijalno označiti područja od arheološkog značaja bez potrebe za obilaskom cijelog kontinenta. Ovo može znatno ubrzati istraživački proces i dovesti do novih otkrića o ranoj ljudskoj povijesti.