Znanstvenici su iskoristili umjetnu inteligenciju (AI) kako bi stvorili jednadžbu koja može predviđati kada će udariti notorno nepredvidljivi "divlji valovi".

Divlji valovi, poznati i kao "čudovišni valovi", barem su dva puta viši od drugih valova oko njih, prema Nacionalnoj oceanografskoj i atmosferskoj upravi (NOAA). Ti čudni valovi, koji se pojavljuju svaki dan i diljem svijeta, izuzetno su nepredvidljivi i mogu uništiti brodove koji ih susretnu.

"Čini se da divlji valovi nastaju kada se oceanski valovi koji nisu generirali lokalnim vjetrovima međusobno miješaju, kombinirajući se u gigantske zidove vode", prema NOAA-i. Međutim, točni mehanizmi zašto i gdje se pojavljuju nisu jasni.

Stvorili su model

No, koristeći podatke o oceanima starih 700 godina, uključujući povijesne zapise i podatke s bova na 158 lokacija diljem svijeta, istraživači su sada stvorili formulu za predviđanje ovih "pomorskih čudovišta".

"U osnovi, to je samo vrlo loša sreća kada jedan od tih divovskih valova udari", rekao je glavni autor Dion Häfner, bivši doktorand na Institutu Niels Bohr, u izjavi. "Oni su uzrokovani kombinacijom mnogih čimbenika koji do sada nisu bili kombinirani u jednu procjenu rizika."

U radu objavljenom 20. studenog u časopisu PNAS, Häfner i kolege mapirali su varijable koje stvaraju divlje valove i koristili su AI da ih objedini u jedan model koji može odrediti vjerojatnost nastanka divljeg vala.

Tim je trenirao neuronsku mrežu koristeći povijesne podatke o valovima, prenosi Live Science. To je generiralo sustav koji je sam naučio uzroke divljih valova i mogao raditi na predviđanju kada i gdje bi se jedan mogao pojaviti.

Mnoge radnje nisu uspjeli detektirati

Međutim, metode umjetne inteligencije bile su zamagljene u crnoj kutiji, što znači da znanstvenici nisu mogli reći kako je AI došla do svojih radnji. Stoga je Häfnerov tim primijenio simboličku regresiju, još jedan oblik strojnog učenja, koji je proizveo jednadžbu kada je napajana podacima, a ne samo jednim predviđanjem, pomažući istraživačima da shvate kako je AI došla do svojih predviđanja.

"Naša analiza pokazuje da se abnormalni valovi događaju stalno. Zapravo smo registrirali 100.000 valova u našem skupu podataka koji se mogu definirati kao divlji valovi", rekao je suautor studije Johannes Gemmrich, znanstveni istraživač na Sveučilištu Victoria u Kanadi.

"To je ekvivalentno otprilike 1 divljem valu koji se događa svaki dan na bilo kojoj nasumičnoj lokaciji u oceanu. Međutim, nisu svi čudovišni valovi izuzetne veličine."

Znanstvenici otkrili dosad neviđenu masu usred Atlantskog oceana: Gigantsko tijelo proteže se na golemom području

Prošle godine bilo je stradanja

Divlji valovi mogu predstavljati ozbiljan rizik za plovila. Prošle godine, smrtonosni divlji val udario je u kruzer blizu Antarktika, ubivši jednu osobu i ranivši četiri druge.

Također mogu doseći ogromne veličine u usporedbi s okolnim morem. Divlji val - nazvan Ucluelet val - koji se pojavio uz obalu Kanade 2020. bio je visok 17,6 metara i tri puta viši od okolnih valova, što ga čini "vjerojatno najekstremnijim divljim valom ikad zabilježenim", rekao je Gemmrich u izjavi 2022.

Zabilježeni su još veći čudni valovi poput divljeg vala visokog 25,6 m blizu Norveške 1995., ali bili su bliži visini drugih obližnjih valova, prenio je Live Science ranije.

Ova nova jednadžba učinkovito prikazuje recept za divlji val, dodao je Häfner, i može bolje zaštititi putničke i teretne brodove od uništenja dok plove svijetom. Tvrtke mogu koristiti algoritam za predviđanje kada i gdje bi se mogla pojaviti savršena kombinacija čimbenika koja bi mogla uzrokovati pojavu divljeg vala i potražiti alternativni put.