Znanstvenici britanskog Met Officea upozoravaju da je sustav oceanskih struja Zemlje u procesu slabljenja, iako je malo vjerojatno da će u potpunosti kolapsirati tijekom ovog stoljeća. Golfska struja, poznata kao dio šireg sustava struja nazvanog Atlantska meridionalna obrtna cirkulacija (AMOC), igra ključnu ulogu u regulaciji klime.

Iako se u filmovima poput The Day After Tomorrow prikazuju dramatični scenariji trenutnog kolapsa, znanstvenici naglašavaju da će se bilo kakve promjene odvijati postupno, tijekom desetljeća. No, čak i oslabljena AMOC mogla bi izazvati ozbiljne klimatske promjene s globalnim posljedicama.

Što je AMOC i zašto je važan?

AMOC se često opisuje kao "oceanska pokretna traka", jer transportira toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru, osiguravajući umjerenu klimu u Europi, Velikoj Britaniji i istočnoj obali SAD-a.

Prema dr. Jonathanu Bakeru, višem znanstveniku Met Officea, AMOC ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti klimatskog sustava:

"Bez AMOC-a, temperature u sjeverozapadnoj Europi bile bi znatno hladnije. Iako naša studija pokazuje da potpuni kolaps u sljedećih 75 godina nije vjerojatan, AMOC će gotovo sigurno oslabjeti, što će donijeti klimatske izazove Europi i ostatku svijeta."

Ako bi AMOC doista kolapsirao, to bi moglo dovesti do znatnog hlađenja sjeverozapadne Europe i kaotičnih vremenskih obrazaca širom svijeta, što bi utjecalo na poljoprivredne prinose i ekosustave.

Posljedice slabijeg AMOC-a

Iako potpuni kolaps ovog stoljeća nije vjerojatan, znanstvenici upozoravaju da bi i samo slabljenje AMOC-a moglo imati ozbiljne posljedice.

Dr. Baker ističe da bi slabija AMOC mogla: Promijeniti globalne obrasce padalina, što bi moglo izazvati suše ili poplave u nekim dijelovima svijeta. Negativno utjecati na morski ekosustav, jer bi se poremetili morski tokovi i raspodjela hranjivih tvari.

Smanjiti sposobnost oceana da pohranjuje ugljik, što bi ubrzalo klimatske promjene. Povećati razinu mora duž istočne obale SAD-a, što bi ugrozilo priobalne gradove.

Profesor David Thornalley, klimatolog sa Sveučilišta College London, koji nije sudjelovao u istraživanju, objašnjava:

"Kolaps AMOC-a mogao bi dovesti do ekstremnijih vremenskih uvjeta. Osim što bi temperature bile niže od prosjeka, očekivali bismo i češće zimske oluje zbog jačih zapadnih vjetrova."

Dodao je i da bi jače oluje i poplave mogle uzrokovati ljudske žrtve, pri čemu bi posebno ranjivi bili stariji i djeca zbog ekstremno hladnih zima.

Ipak, profesor naglašava da bi Velika Britanija bila manje pogođena od ostalih dijelova svijeta, dok bi u tropskim područjima došlo do pomicanja kišnog pojasa, što bi imalo razorne posljedice za poljoprivredu i opskrbu vodom.

"Milijuni ljudi mogli bi biti pogođeni sušama, glađu i poplavama, a broj klimatskih izbjeglica dramatično bi porastao, što bi dodatno povećalo geopolitičke napetosti."

Znanstveni modeli: Koliko je AMOC zaista ugrožen?

Kako bi procijenili rizik kolapsa AMOC-a, tim istraživača pod vodstvom dr. Jonathana Bakera koristio je 34 računalna modela kako bi analizirao kako ovaj sustav reagira na ekstremne promjene u emisiji stakleničkih plinova i porastu razine mora.

Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Nature, sugeriraju da će AMOC oslabjeti, ali vjerojatno izdržati klimatske promjene i neće kolapsirati u ovom stoljeću.

Jedan od ključnih faktora koji AMOC održava stabilnim su snažni vjetrovi nad Južnim oceanom, koji djeluju kao "moćna pumpa" i stalno povlače duboku vodu na površinu, osiguravajući da sustav nastavi funkcionirati čak i u uvjetima ekstremnih klimatskih promjena.

Profesor Rowan Sutton, direktor Met Office Hadley Centra, koji nije bio uključen u studiju, smatra da istraživanje daje važne nove uvide u budućnost AMOC-a:

"Pokazuje da je AMOC otporniji na klimatske promjene nego što su neke prethodne studije sugerirale. Ipak, ne mijenja činjenicu da će oslabiti tijekom 21. stoljeća, što će imati značajan utjecaj na klimu."

Nema trenutne opasnosti, ali...

Iako potpuni kolaps AMOC-a nije realan scenarij u ovom stoljeću, znanstvenici naglašavaju da njegovo slabljenje donosi ozbiljne rizike.

Profesor Geoff Vallis, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Exeter, upozorava da ovaj zaključak nije razlog za opuštanje:

"Smatram vrlo malo vjerojatnim da će moja kuća izgorjeti u narednim godinama, ali ipak plaćam osiguranje protiv požara. Na isti način, ne smijemo ignorirati rizike koje donosi globalno zatopljenje."

Iako filmovi poput The Day After Tomorrow dramatiziraju posljedice kolapsa AMOC-a, realnost je da bi čak i postupno slabljenje moglo imati globalne posljedice na klimu, ekosustave i ljudske živote. Znanstvenici ističu da smanjenje emisija stakleničkih plinova ostaje ključan faktor u usporavanju klimatskih promjena i očuvanju stabilnosti oceanskih struja.