Nova istraživanja američkih znanstvenika otkrila su da osjećaj usamljenosti ne utječe samo na naše tjelesno i mentalno zdravlje tijekom budnih sati, već može imati posljedice i na naš san. Prema studiji, ljudi koji osjećaju veću usamljenost češće doživljavaju noćne more, a one su pritom intenzivnije i stresnije.

Tim istraživača proučavao je povezanost između noćnih mora i osjećaja usamljenosti, ukazujući kako stres uzrokovan nedostatkom jakih društvenih veza može biti ključan faktor u povećanju učestalosti loših snova.

„Jedna karakteristika poremećenog sna koju znanstvenici počinju istraživati u vezi s usamljenosti jest učestalost i intenzitet noćnih mora – živopisnih i često zastrašujućih snova koji prekidaju obnavljajući san", pišu istraživači u svojoj studiji.

'Osnovna potreba'

Prva faza istraživanja temeljila se na ponovnoj analizi podataka iz ranije studije o nedostatku emocionalne podrške. Podaci od 827 odraslih ispitanika iz SAD-a pokazali su povezanost između osjećaja veće usamljenosti i češćih noćnih mora, pri čemu je stres igrao ulogu posrednika.

Druga faza istraživanja uključivala je svježe podatke prikupljene od 782 odraslih ispitanika u SAD-u, koji su odgovarali na pitanja o usamljenosti, stresu i noćnim morama koje su doživjeli. Ovi podaci su pokazali da usamljenost ne samo da povećava učestalost noćnih mora, već i njihovu intenzivnost – što je ranije bilo zanemareno u istraživanjima.

Ovo su tri najčešće, a vjerojatno i najgore noćne more. Evo što one znače i zašto ih trebate ozbiljno shvatiti

Iako rezultati ne pokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu, istraživači sugeriraju da je ova pojava povezana s evolucijskom teorijom o usamljenosti. Prethodne studije sugeriraju da usamljenost djeluje kao upozorenje tijela da mu nedostaje ključni resurs – društvena podrška.

„Međuljudski odnosi su osnovna ljudska potreba", kaže Colin Hessem, komunikacijski znanstvenik sa Sveučilišta Oregon. „Kada ljudi ne uspijevaju zadovoljiti potrebu za jakim odnosima, pate tjelesno, mentalno i društveno. Kao što glad ili umor signaliziraju da tijelu nedostaju kalorije ili san, usamljenost nas upozorava kada nam nedostaje međuljudska povezanost."

Važno je istražiti stanja

Istraživači vjeruju da smo, na neki način, evoluirali tako da postanemo pod većim stresom i skloni ruminaciji kada smo usamljeni – promjene koje nas potiču da tražimo društvo, ali koje također mogu iscrpiti tijelo i potaknuti noćne more.

Usamljenost je i ranije bila povezana s lošom kvalitetom sna, a istraživači tvrde da je logično da, ako našem umu nedostaju društvene interakcije tijekom budnih sati, taj nedostatak može progoniti naš um i tijekom sna.

Znanstvenici pozivaju na daljnja istraživanja kako bi se ispitalo utječe li sadržaj noćnih mora na usamljenost i koje bi metode liječenja usamljenosti mogle poboljšati kvalitetu sna.

„Kvalitetan, obnavljajući san ključan je za kognitivne funkcije, regulaciju raspoloženja, metabolizam i mnoge druge aspekte dobrobiti," ističe Hessem. „Zbog toga je važno istražiti psihološka stanja koja remete san, pri čemu je usamljenost jedan od ključnih faktora."