Znanstvenici upozoravaju da jedna svakodnevna navika, koju mnogi od nas ni ne smatraju opasnom, doslovno može ubrzati starenje mozga. I ne, nije riječ o društvenim mrežama, procesuiranoj hrani ili gaziranim pićima – nego o lošem snu.

Novo istraživanje švedskog Karolinska instituta pokazalo je da nedostatak sna ili loša kvaliteta spavanja mogu učiniti da naš mozak izgleda starije nego što zapravo jest, što povećava rizik od kognitivnih poremećaja, demencije i drugih neuroloških bolesti.

Studija na više od 27.000 ljudi

Znanstvenici su analizirali podatke o spavanju i MRI snimke mozga više od 27.000 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva, u dobi između 40 i 70 godina.

Korištenjem umjetne inteligencije i više od 1.000 različitih markera moždane aktivnosti, istraživači su stvorili model koji može procijeniti „dob mozga“. Taj su model prvo primijenili na osobe bez zdravstvenih problema, kako bi utvrdili kako izgleda mozak koji odgovara stvarnoj dobi.

Kada su isti model primijenili na cijeli uzorak, rezultati su bili zabrinjavajući: svaki pad kvalitete sna za samo jedan bod bio je povezan sa starenjem mozga od otprilike šest mjeseci, dok su oni s najlošijim snom imali mozak koji je izgledao gotovo godinu dana starije od njihove stvarne dobi.

Pet ključnih pokazatelja zdravog sna

Kako bi procijenili koliko je nečiji san „zdrav“, istraživači su razvili indeks kvalitete sna koji se sastojao od pet glavnih faktora:

Duljina spavanja, hrkanje, pojava nesanice, dnevni umor

Kronotip – jeste li jutarnji ili večernji tip osobe

Znanstvenici su otkrili da se ovi faktori često međusobno preklapaju – primjerice, osobe koje pate od nesanice često se osjećaju umorno i tijekom dana.

Sudionici su zatim svrstani u tri kategorije: Oni s četiri ili pet zdravih navika imali su „zdrav“ profil spavanja, oni s dvije do tri navike bili su u „srednjoj“ skupini, dok su osobe s jednom ili nijednom zdravom navikom spadale u skupinu s „lošim“ profilom sna.

Noćne ptice i prekratko spavanje

Istraživanje je pokazalo da su “noćne ptice” (osobe koje idu kasno spavati i kasno ustaju) te oni s poremećenom duljinom sna – bilo prekratkim ili predugim – najizloženiji ubrzanom starenju mozga.

Takvi obrasci spavanja povećavaju vjerojatnost za razvoj kognitivnih problema, demencije i drugih neuroloških stanja, navode autori studije.

„Dobra vijest: navike spavanja se mogu promijeniti“

Jedna od autorica istraživanja, dr. Abigail Dove, poručila je kako „nije sve izgubljeno“. U članku za portal The Conversation, istaknula je da kvaliteta sna može se poboljšati promjenom životnih navika.

Preporučila je nekoliko ključnih koraka: Ograničite unos kofeina i alkohola, posebno u večernjim satima.

Smanjite izloženost ekranima prije spavanja – plavo svjetlo remeti prirodni ritam spavanja.

Stvorite mirno okruženje za spavanje – sobu držite tamnom, tihom i prozračenom.

„Dovoljno sna nije luksuz nego biološka nužnost“, poručuje Dove. „Ako želimo usporiti starenje mozga, moramo početi od onoga što najčešće zanemarujemo – kvalitetnog odmora.“

San kao ključ zdravog mozga

Ova studija s Karolinska instituta samo je još jedan dokaz koliko je san presudan za zdravlje mozga. Dok se često fokusiramo na prehranu i fizičku aktivnost, znanstvenici sve više upozoravaju da nedostatak sna ima dugoročne posljedice po kognitivne funkcije.

Kvalitetan san pomaže mozgu da se regenerira, učvrsti pamćenje i očisti nakupljene toksine koji mogu dovesti do neurodegenerativnih bolesti.