Znanstvenici su uspjeli oživjeti sjeme otkriveno u špilji u pustinji Judeje 1980-ih godina, staro više od tisuću godina prema radiokarbonskom datiranju. Ovo sjeme povezano je s izumrlom vrstom stabla spomenutom u Bibliji. Nazvano "Sheba", ovo nepoznato stablo pripada rodu Commiphora, koji je dio obitelji Burseraceae, poznate po aromatičnim smolama poput tamjana i smirne.

Sjeme koje je rezultiralo stablom Sheba datirano je u razdoblje između 993. i 1202. godine. Danas, nakon 14 godina rasta, Sheba doseže visinu od gotovo 3 metra, što je omogućilo znanstvenicima da po prvi put detaljno opišu njezine karakteristike.

Genetička analiza pokazala je da je Sheba usko povezana s vrstama poput Commiphora angolensis, C. neglecta i C. tenuipetiolata, ali se razlikuje od svih poznatih vrsta u ovom rodu. Pretpostavlja se da je Sheba preživjeli primjerak iz sada izumrle populacije stabala koja su nekada rasla na području južnog Levanta, današnjeg Izraela, Palestine i Jordana.

Je li Sheba povijesni 'Judejski balzam'?

U početku su znanstvenici, predvođeni dr. Sarah Sallon iz Hadassah Medical Organization, vjerovali da bi Sheba mogla biti povijesni "Judejski balzam" ili "Balsam iz Judeje". Ovo drvo cijenilo se u antici zbog mirisne smole i opisivali su ga autori od 4. stoljeća prije nove ere do 8. stoljeća.

Međutim, Sheba ne proizvodi nikakve aromatične spojeve, što je isključilo ovu mogućnost. Umjesto toga, tim vjeruje da bi mogla biti izvor biblijskog "tsori", smole povezane s iscjeljujućim svojstvima, koja se spominje u knjigama Postanka, Jeremije i Ezekiela.

"Tsori" se povijesno povezivao s regijom Gilead, bogatim šumovitim područjem u blizini Jordanske doline. Analiza lišća i smole Shebe pokazala je prisutnost pentacikličkih triterpenoida, spojeva poznatih po protuupalnim, antibakterijskim i antikancerogenim svojstvima. Osim toga, otkrivena je visoka razina skvalena (30%), organskog spoja koji se koristi u njezi kože.

Kako je sjeme dospjelo u špilju?

Jedno od ključnih pitanja na koje su znanstvenici pokušali odgovoriti jest kako je sjeme dospjelo u špilju gdje je pronađeno. Dvije su glavne hipoteze:

Životinjska pohrana: Dokazi sugeriraju da su male životinje, poput glodavaca, skladištile sjemenke roda Commiphora. Plodove ovog stabla jedu i ptice poput golubova, čiji su ostaci pronađeni u arheološkim iskopinama u regiji.

Uz Isusa se veže jedan od najvećih misterija svih vremena: Biblija šuti o tome gdje je bio gotovo 20 godina

Ljudsko skladištenje: Druga mogućnost je da je sjeme namjerno pohranjeno u špilju. U to vrijeme Judejski balzam već je bio nestao iz regije, a politička i ekonomska nestabilnost mogla je natjerati ljude da skrivaju vrijedne predmete, uključujući sjeme biljaka povezanih s trgovinom.

Ipak, nedostatak drugih artefakata u špilji čini hipotezu o životinjskoj pohrani vjerojatnijom.

Značaj otkrića

Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, prvi put potvrđuje prisutnost roda Commiphora u regiji Levanta prije otprilike 1.000 godina. Ovo otkriće ne samo da pridonosi razumijevanju povijesne flore već i otvara mogućnosti za daljnja istraživanja ljekovitih spojeva u Shebinim tkivima.

Oživljavanje Shebe predstavlja fascinantan pogled u prošlost i ističe važnost očuvanja biljnih vrsta koje su igrale ključnu ulogu u povijesti i kulturi regije. Dok znanstvenici nastavljaju istraživati njezine potencijalne koristi, Sheba ostaje simbol veza između drevnih civilizacija i suvremene znanosti.