Godina 2024. na putu je da postane prva godina u povijesti s prosječnom globalnom temperaturom od 1,5°C iznad predindustrijske razine, prema podacima koje su objavili Copernicus, Berkeley Earth i britanski Met Office za potrebe klimatskog summita COP29, koji se trenutačno održava u Azerbajdžanu.

Početni doprinos ovogodišnjem zagrijavanju dao je El Niño, ali se visoke temperature nastavljaju i nakon njegova smirivanja prije nekoliko mjeseci. Posljedice su smrtonosne – i za ljude i za životinjski svijet – jer ovaj višak topline izazvan fosilnim gorivima potiče sve češće prirodne katastrofe. Prema procjenama, tri od četiri osobe suočit će se s ekstremnim vremenskim promjenama u naredna dva desetljeća, dok naš klimatski sustav pokazuje znakove sve nestabilnijeg balansiranja, usporedive s vrtložnom čigrom koja ubrzano gubi kontrolu.

Posljednji mjesec donio je niz razornih prirodnih katastrofa diljem svijeta – smrtonosne poplave u Valenciji, uragan Milton u SAD-u, razorne požare u Peruu i gubitak više od milijun tona riže zbog poplava u Bangladešu, što je povećalo cijenu ove osnovne namirnice. "Rekordne kiše i poplave, naglo intenziviranje tropskih ciklona, smrtonosne vrućine, neprestane suše i požari, sve to postaje naša nova realnost i prikaz budućnosti koja nas čeka," izjavila je glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WHO) Celeste Saulo.

'Iznimno teške posljedice'

WHO napominje kako iako jedan pojedinačni rekord ne znači nužno da je cilj iz Pariškog sporazuma trajno prekršen, jer se taj cilj temelji na dugoročnom prosjeku, ipak nam ovakva godina ukazuje na opasne klimatske promjene. Povremene varijacije poput El Niña i La Niñe još uvijek mogu privremeno utjecati na temperature, no mnogi istraživači tvrde da smo već premašili ovu ključnu granicu, upozoravajući na kritične klimatske sustave na rubu kolapsa – poput glavne struje Atlantskog oceana, amazonske prašume i polarnih ledenih ploča.

Svijetu se u 2024. sprema novi vremenski kaos, El Nina će naslijediti nešto puno gore: 'To je nepoznati teritorij'

Klimatolog Mark Howden s Australskog nacionalnog sveučilišta upozorava kako bez hitnih akcija smanjenja emisija svijet ide prema opasnom povećanju od 3°C. "Vidimo ozbiljne utjecaje na gotovo svaki klimatski sustav i regiju već pri trenutnoj razini od oko 1,25°C prosječne desetogodišnje temperature," objašnjava Howden. "Ako nastavimo prema višim razinama, poput 2,5°C ili više, suočit ćemo se s iznimno teškim posljedicama klimatskih promjena. Troškovi takvog klimatskog kolapsa daleko premašuju troškove smanjenja emisija."

Svaki djelić stupanj ima značaj

Iako su razine zagrijavanja važne za razumijevanje smjera u kojem idemo, ključan cilj ostaje isti – smanjenje emisija fosilnih goriva koje uzrokuju zagrijavanje. To je cilj koji je postavljen još 1990. u prvim izvještajima IPCC-a, ali globalne emisije i dalje rastu. S obzirom na trenutačne geopolitičke okolnosti, neki znanstvenici i stručnjaci postaju skeptični prema klimatskim summitima poput COP29, napominjući da se istovremeno dogovaraju novi poslovi s fosilnim gorivima. "Ne možete reći da sporazum koji dopušta da problem naraste do hitne razine radi dobar posao," rekao je Durwood Zaelke, suosnivač Centra za međunarodno ekološko pravo, za Grist.

No, stručnjaci napominju da svaka akcija koja ograničava zagrijavanje može spasiti živote u budućnosti. "Bitno je razumjeti da svaki djelić stupnja globalnog zagrijavanja ima značaj," naglašava Saulo. "Bez obzira je li riječ o razini ispod ili iznad 1,5°C, svaki dodatni stupanj povećava intenzitet i rizik klimatskih ekstrema."