Može li svakodnevna konzumacija više povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti uistinu pomoći da zdraviji doživimo starost? Najnovije istraživanje koje su proveli znanstvenici s Harvard Universityja tvrdi da – može.

Studija, objavljena u prestižnom časopisu Nature Medicine, analizirala je utjecaj različitih prehrambenih obrazaca na dugoročno zdravlje i sposobnost ljudi da ostanu fizički i mentalno aktivni u kasnijoj životnoj dobi. Istraživači su definirali "zdravo starenje" kao dostizanje 70. godine života bez kroničnih bolesti, uz očuvanu kognitivnu i tjelesnu funkciju.

AHEI: Prehrambeni obrazac s najboljim rezultatima

Od osam proučavanih zdravih dijeta, najbolji rezultat donio je tzv. Alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI) – model koji su također razvili znanstvenici s Harvarda. Ova dijeta naglasak stavlja na voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i zdrave masti, dok se preporučuje smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih pića i natrija.

„Naši rezultati pokazuju da zdrava prehrana ne mora biti jedinstvena za sve, već se može prilagoditi individualnim potrebama i ukusima,“ izjavila je Anne-Julie Tessier, profesorica nutricionizma sa Sveučilišta u Montrealu.

Više od tri desetljeća praćenja prehrambenih navika

U ovom opsežnom istraživanju sudjelovalo je 105.015 osoba, koje su znanstvenici pratili čak 30 godina. Tijekom tog razdoblja analiziran je njihov unos hrane u skladu s osam različitih prehrambenih smjernica, te je potom ispitano njihovo zdravstveno stanje u 70. godini života.

Zaključeno je da je svaki od zdravih prehrambenih obrazaca imao pozitivan učinak na vjerojatnost zdravog starenja, ali je AHEI donio najznačajnije prednosti. Sudionici koji su se najdosljednije pridržavali ovog režima imali su čak 86 % veću vjerojatnost da u starijoj dobi ostanu bez kroničnih bolesti i s očuvanom funkcionalnošću, u usporedbi s onima koji su se najmanje pridržavali preporuka.

Novi izazov za mediteransku prehranu?

Zanimljivo je da su rezultati ovog istraživanja doveli u pitanje dugogodišnju dominaciju mediteranske prehrane kao najzdravijeg obrasca za dugovječnost. Iako se mediteranska dijeta i dalje smatra kvalitetnom, rezultati sugeriraju da AHEI pruža još jače koristi kad je riječ o očuvanju sveukupnog zdravlja u starijoj dobi.

Više od duljine života – važna je kvaliteta

Za razliku od većine prethodnih studija koje su se bavile produženjem životnog vijeka ili prevencijom pojedinih bolesti, ovo istraživanje donosi širu perspektivu. Fokus je stavljen na kvalitetu života u starijoj dobi.

„Naš cilj bio je istražiti kako prehrana može pomoći ljudima da ostanu neovisni i uživaju u visokoj kvaliteti života u starosti,“ objasnio je Frank Hu, profesor nutricionizma i epidemiologije s Harvard Universityja.

Premda studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu između prehrane i zdravog starenja, znanstvenici tvrde da je povezanost dovoljno snažna da potakne promjene u budućim prehrambenim preporukama.

„Budući da je očuvanje aktivnosti i samostalnosti prioritet i za pojedince i za javno zdravstvo, istraživanje zdravog starenja postaje sve važnije za budućnost,“ istaknula je Marta Guasch-Ferré, profesorica epidemiologije sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

Autori studije naglašavaju da prehrana temeljena na biljnim namirnicama, uz umjerenu konzumaciju zdravih proizvoda životinjskog podrijetla, može značajno pridonijeti zdravom starenju i postati temelj za nove prehrambene smjernice.