Istraživači sa Sveučilišta u Ženevi, zajedno s francuskim CNRS laboratorijima, proveli su simulaciju 'efekta staklenika', predviđajući dramatičan porast temperatura našeg planeta. Ominozno upozorenje ukazuje na mogućnost 'isparavanja cijelog površinskog oceana' Zemlje, što bi rezultiralo dramatičnim porastom globalnih površinskih temperatura.

Ova klimatski nestabilna tranzicija, kako tvrde znanstvenici, označava podjelu između dvije populacije planeta – umjerenih planeta i vrućih post-runaway planeta. Studija je pokušala objasniti razliku između Zemlje i rane Venere, koja se često opisuje kao Zemljin 'zli blizanac', piše Daily Mail. 

S obzirom na sličnost u veličini i stjenovitoj strukturi, Venera ima prosječnu površinsku temperaturu od nevjerojatnih 870°F (465°C), čineći je neprijateljskom prema životu. Venera, iako slična Zemlji, s gustom atmosferom, postala je vidljivo upozorenje na to što se može dogoditi planetu ako se ne poduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv klimatskih promjena.

Vodena para bi mogla biti ključna

Unatoč činjenici da su plinovi poput ugljičnog dioksida i metana često povezivani s globalnim zagrijavanjem, znanstvenici naglašavaju ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklenika na Zemlji. Povećanje emisija ugljičnog dioksida i metana uzrokuje porast vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekt staklenika. Ova katastrofalna spirala, kako tvrde, brzo se eskalira.

Glavni autor Guillaume Chaverot sa Sveučilišta u Ženevi napominje da postoji kritični prag za količinu vodene pare, iznad kojeg se planet više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratni proces isparavanja oceana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dosegle nekoliko stotina stupnjeva. Novi klimatski modeli sugeriraju da bi i mali porast sunčevog zračenja mogao potaknuti ovaj zastrašujući proces.

Znanstvenici na drugom kraju svijeta pronašli podvodne piramide stare 10 tisuća godina: Kako su tamo dospjele?

Ova istraživanja također ističu važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se odredilo je li određeni planet potencijalno naseljiv. Émeline Bolmont s UNIGE-a naglašava da proučavanje klime na drugim planetima igra ključnu ulogu u određivanju njihovog potencijala za život. Studija je objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics.