Ljeto 2023. godine bilo je najtoplije u posljednjih 2000 godina, a predviđanja za ljeto 2024. pokazuju sličnu intenzivnost. Kako temperature rastu, slatkovodna jezera i bazeni diljem svijeta bit će preplavljeni ljudima koji traže osvježenje. Međutim, s porastom temperature ovih slatkovodnih okoliša, organizmi koji u njima žive mogu se promijeniti, što predstavlja štetne, pa čak i smrtonosne prijetnje za plivače.

Jedna od takvih prijetnji je Naegleria fowleri, poznata kao "ameba koja jede mozak". Ova jednoćelijska ameba voli tople temperature, živi u tlu i slatkoj vodi te se hrani bakterijama. Može se naći u jezerima, rijekama, termalnim izvorima, bunarskoj vodi, vodi iz slavine i loše održavanim bazenima. Ono što ovu sitnu amebu čini posebno zastrašujućom jest to što može ući u mozak kroz nosne živce i uništiti moždane stanice, uzrokujući smrtonosno stanje poznato kao primarni amebni meningoencefalitis (PAM).

Infekcije uzrokovane N. fowleri su rijetke u SAD-u, s prosječno nula do osam laboratorijski potvrđenih slučajeva godišnje. Iako sve infekcije PAM-a uzrokuje N. fowleri, ovo smrtonosno stanje ponekad se pogrešno dijagnosticira kao druge, češće infekcije živčanog sustava, poput bakterijskog meningitisa i virusnog encefalitisa. Takve pogrešne dijagnoze mogu značiti da neki slučajevi PAM-a ostaju neotkriveni.

Simptomi

Simptomi PAM-a obično počinju jedan do dvanaest dana nakon izloženosti amebi, a pacijenti umiru unutar jednog do osamnaest dana od početka simptoma. Testiranje na infekciju N. fowleri je sporo, što dodatno komplicira dijagnozu, a ne postoje specifični lijekovi za ubijanje amebe. Povijesno gledano, dijagnosticirane infekcije N. fowleri bile su koncentrirane u toplijim, južnim državama. Međutim, posljednjih godina ameba je otkrivena i izazvala infekcije sjevernije, uključujući Iowa, Nebrasku i Minnesotu. Razlog tome su klimatske promjene.

Infekcije viđene u sjevernijim krajevima zabrinule su istraživače jer bi porast temperatura mogao povećati učestalost infekcija N. fowleri. Leigha Stahl, profesorica na Sveučilištu Alabama, nedavno je objavila rad o utjecaju promjena u okolišu na rast populacija N. fowleri. Stahl je otkrila da N. fowleri može izdržati velike temperaturne promjene koje drugi mikroorganizmi u vodi ne mogu, što znači da ameba može nadživjeti konkurenciju i povećati pristup resursima.

Prema Stahl, ameba može preživjeti u širokom rasponu temperatura i kiselosti. Može rasti na temperaturama do 46 stupnjeva Celzijevih, ali se također zna razmnožavati na temperaturama niskim do 26 C. "Definitivno može uspijevati u različitim okolišima," rekla je Stahl za Live Science. Kako temperature u američkim jezerima i rijekama rastu - bilo zbog globalnog zagrijavanja ili toplinskog onečišćenja od strane proizvođača koji koriste vodu kao rashladno sredstvo - to stvara povoljnije uvjete za rast N. fowleri.

'Porast nakon ekstremnog događaja'

Povećane temperature nisu jedini čimbenik koji bi mogao potaknuti širenje N. fowleri. Jače i češće oluje zbog klimatskih promjena mogu uzrokovati lokalne promjene u razinama vode i povećati količinu organskih tvari koje završavaju u vodi iz oborinskih otjecanja. Ovo otjecanje može pružiti hranjive tvari organizmima u vodi, uključujući "amebu koja jede mozak". Otjecanja mogu ne samo proširiti više N. fowleri iz tla u vodu, već i promijeniti razine drugih vodenih mikroorganizama. "Mogli biste vidjeti nagli porast ovih organizama nakon ekstremnog vremenskog događaja," rekao je Charles Gerba, profesor mikrobiologije i javnog zdravlja na Sveučilištu Arizona. "Što više hranjivih tvari u vodi, to više bakterija ćete dobiti," Gerba je rekao za Live Science.

"Možete imati manje otopljenog kisika... više cvjetanja različitih organizama... možda veće razmnožavanje bakterija," dodala je Stahl. "A ako je u vodi više izvora plijena, možda bi to omogućilo N. fowleri da više jede ili bude sretnija." Već su se velike promjene u našim slatkovodnim izvorima podudarale s povećanjem detekcije N. fowleri i u južnim i sjevernim krajevima. Pa ipak, paradoksalno, još uvijek nije došlo do značajnog porasta potvrđenih infekcija "amebom koja jede mozak". Još uvijek imamo oko jednog do dva slučaja godišnje - ali zašto?

Širi se

Spomenute poteškoće u dijagnosticiranju infekcije N. fowleri mogu biti čimbenik, što znači da slučajevi možda ostaju neprijavljeni. Osim toga, Gerba vjeruje da je pod-dijagnosticiran iz drugih razloga, posebno u sjevernim područjima.

"Vidimo kako se sve više širi prema sjeveru," rekao je Gerba. "Netko u Minnesoti ili Michiganu vjerojatno ne razmatra to kao potencijalni slučaj infekcije kad ga vidi, pa se vjerojatno tako propuštaju."

Znanstvenici ušli u možda i najstrašnije mjesto na svijetu: 'Ovdje je bilo aktivnosti preko 900 godina'

Dokazi podupiru ideju da slučajevi PAM-a mogu ostati neprijavljeni zbog nedostatka stručnosti među medicinskim osobljem o ovom vrlo rijetkom stanju, kao i zbog činjenice da se obdukcije ne provode uvijek na preminulim pacijentima.

Uz povećanje broja slučajeva na sjeveru, kako ljetne temperature traju duže, "razdoblje kada ćete pronaći N. fowleri će se povećati," rekao je Gerba. S porastom broja infekcija N. fowleri u drugim zemljama, stručnjaci pozivaju američke liječnike da postanu svjesniji znakova i informiraju više javnosti o ovoj "amebi koja jede mozak".