Briga o mentalnom zdravlju često je popraćena stigmom kojom su odlazak na terapiju i otvoreni razgovor o tome kako se osjećamo odraz slabosti i sadržaj koji ne treba dijeliti javno. Ovo ne može biti dalje od istine. Razbijanje stigme o mentalnom zdravlju moguće je samo razgovorom bez cenzure, straha i srama.

O mentalnom zdravlju potrebno je brinuti se jednako, ako ne i više, kao i o fizičkom, a verbaliziranje je ključan dio te brige. Razgovor s osobama koje nas poznaju i vole dio je mentalne higijene, ali nova perspektiva nekoga trećega, posebice osobe koja ima stručno znanje i iskustvo, prilika je za drugačiji uvid u situacije s kojima se borimo. U Hrvatskoj djeluju brojne organizacije, institucije i udruge kojima je u svakome trenutno moguće obratiti se za pomoć i podršku, a u posljednjih nekoliko godina posebno su aktivne inicijative koje potiču mlade da prihvate svoje osjećaje i o njima progovaraju bez zadrške.

Problemi u školi, na fakultetu ili na poslu? Obiteljske situacije? Nezadovoljstvo ili zbunjenost u odnosima? Gubitci? Generalno nezadovoljstvo? Tuga, sreća, strah, usamljenost, nezainteresiranost? Sve su ovo normalne emocije i stanja koja mogu dobiti rješenje i zaključak – uz adekvatnu brigu!

Zašto bi svi u jednom trenutku života trebali dati priliku terapiji

“Uspješni ljudi ne samo da se ne boje terapije, već ju rado prihvaćaju... Psihoterapija je alat koji vodi do uspjeha. Pametni ljudi ga koriste”, rekao je Richard Taite, osnivač Cliffside Malibua.

Evo i zašto. Mnogi od nas odrasli su u razmišljanju da o unutarnjim stvarima ne treba raspravljati, već ih gurnuti pod tepih i čekati da jednostavno nestanu. Ovo je vjerojatno najgora stvar koju možete učiniti za sebe i svoje zdravlje. Potiskivanje emocija i ne rješavanje psihičkih sranja, osobito ozbiljnih i teških, može kulminirati nizom problema. Ako su vam potrebni konkretni pokazatelji kako biste se uvjerili; depresija je jedan od glavnih faktora u globalnom teretu bolesti, vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i odgovorna je za gubitak milijardi dolara godišnje u okviru prekida radnih odnosa.

1. Učinci terapije dugoročni su

Velika prednost kvalitetne terapije je u tome da su njezini učinci dugotrajni. Razlog je taj što terapijom, uz razgovor, razvijamo i alate koji će nam pomoći da se u budućnosti adekvatno nosimo s novim izazovima i stanjima. Rad na zdravim navikama i načinima na koje se brinemo o svome mentalnom zdravlju ne prestaje po završetku terapije; cilj je usvojiti odgovarajuće alate pomoću kojih možemo zdravo reflektirati svoja razmišljanja i emocije.

Cijeli proces razgovora s terapeutom internalizira se upravo tako da se samoterapija nastavlja tamo gdje stvarna terapija prestaje.

2. Mentalno i fizičko zdravlje neodvojivo je

Psihološka trauma ili svima dobro znan stres mogu izazvati fizičke probleme, a poznato je da depresija i anksioznost imaju značajne te ponekad ekstremno iscrpljujuće fizičke učinke. Odlazak na terapiju, pod pretpostavkom da je uspješna, može pomoći u smanjivanju ili uklanjanju tih simptoma.

Kad ljudi ne izražavaju osjećaje, već ih gutaju, drže duboko zakopanima i izvan svijesti, tijelo često šalje reakcije. Naš je organizam vrlo pametan sustav pa nam kroz opipljive simptome šalje poruku da nešto nije u redu i da trebamo preusmjeriti pažnju na stvari koje nisu opipljive i očite.

Somatizacija kroz bolove u trbuhu, glavobolje, probleme sa spavanjem i čireve samo su neki od načina na koje naše tijelo reagira na stres i psihičku bol.

3. Potisnute emocije kasnije će se vratiti duplicirano

Potiskivanje ili umanjivanje osjećaja neće rezultirati njihovim nestajanjem, već neočekivanom eksplozijom u ponekad i banalnoj situaciji. Čak i ako ne dođe do sloma, nedovršena obrada događaja i emocija dovodi do negativnih obrazaca ponašanja koji mogu utjecati na svaki segment našega života – odnose s obitelji, prijateljima, suradnicima i nama samima. Terapija u ovakvim slučajevima djeluje preventivno.

4. Terapija i rad na sebi daju potpuno novi pogled na druge ljude

Terapija nam ne pomaže samo da bolje razumijemo sebe, već i da razumijemo druge ljude. Kad ne obradimo negativne misli, one postaju stanje kroz koje često gledamo na svijet i donosimo pretpostavke koje mogu, ali i ne moraju biti istinite. Nered u glavi uključuje krive pretpostavke koje utječu na kvalitetu naših odnosa te je bez njih puno lakše razumjeti tuđe namjere i motive.

5. Pomaže pri nošenju s budućim izazovima

Život nije moguć bez povremenih problema, ​​velikih i malih, a znati kako se nositi s njima na zdrav način vrijedna je vještina.

Sukob je dio svakodnevnog života i korisno je biti svjestan vlastitih osjećaja i reakcija prilikom sukoba. Na primjer, ako ste ljuti na svog šefa koji vam gomila posao pred kraj vašeg radnog vremena, sigurno ćete osjetiti nervozu i želju za sukobom. Razmišljajući o onome što se događa vani, potez vašega šefa, i unutra, vaš rastući bijes, iritacija i strah od gubitka posla ako kažete ne, u boljoj ste poziciji za rješavanje sukoba. Razgovaranje i razmišljanje o osjećajima koji se u vama izazivaju i zašto, dovode do boljeg razumijevanja sebe.

6. Razgovor o problemima daje im oblik

Jeste li ikada primijetili kako besciljni overthinking često ne vodi nikamo? Vrlo je lako osjećati se loše kad problemi ostaju samo dio naših misli – pričanje o njima, s druge strane, daje im početak, sredinu i kraj.

"Kad pomislim na proces uključivanja u terapiju govorom, pomislim na analogiju pisanja. Što više pišete, jasnije vam je što pokušavate reći – taj proces pojašnjava vaše razmišljanje. Slična je situacija s razgovorom i terapijom koja se na njemu temelji, osoba postaje svjesnija onoga zbog čega se osjeća tjeskobno, tužno, ljuto ili frustrirano i dobiva slobodu odlučivanja o tome kako upravljati tim emocijama”, objasnila je psihoterapeutkinja Marian Margulies.

Ako ne možete doći na terapiju, razgovor o problemu s osobom kojoj vjerujete također može biti od pomoći; verbalizirajte problem i on će postati jasniji, logičniji, a time i lakše rješiv.

7. Kontinuiran sustav podrške

Posjet psihologu može sam po sebi biti veliko olakšanje jer znamo da poduzimamo nešto po pitanju onoga što nas muči. Uz to, utješno je i poticajno znati da imamo stalan sustav kvalitetne podrške na koju možemo računati koliko god puta mjesečno želimo.

8. Mijenjanje moždanih zapisa

Jedna od najljepših stvari u vezi terapije je ta što može donijeti promjenu na razini mozga. Generalno je mišljenje da lijekovi mijenjaju i pomažu depresivnom mozgu, ali postoje vrlo uvjerljivi dokazi da terapija razgovorom čini isto. Metodama snimanja mozga pokazalo se da psihoterapija mijenja aktivnost u medijalnom prefrontalnom korteksu, prednjem cingularnom korteksu, hipokampusu i amigdali. Ta su područja uključena u samoreferencijalne misli, kontrolu, emocije i strah.

Primjerice, vrlo učinkovita metoda, kognitivno-bihevioralna terapija, pomaže ljudima identificirati negativne obrasce razmišljanja i ponašanja na koje se naviknu, a koji bez sumnje ostavljaju duboke tragove u mozgu, i zamijeniti ih novim i pozitivnijim mentalnim navikama. Osim što pomaže ljudima da ublaže simptome depresije i anksioznosti, čini se da ova terapija utječe i na promjene u mozgu koje su mjerljive.

9. Pozitivan primjer za buduće generacije

Naš odnos prema problemima, emocijama i preprekama te rad na sebi odrazit će se i na našu djecu. Drugim riječima, imamo priliku pokazati im kako da budu bolji i samim time zdraviji ljudi! Rano učenje vokabulara emocija i načina na koji ga mogu modelirati sami rezultirat će emocionalno neovisnim i otvorenim odrastanjem. Olakšajmo im život, potaknimo djecu i mlade da pričaju o svojim emocijama.

Pričajmo.

Kada razgovaramo o mentalnom zdravlju mladih u Hrvatskoj, ne možemo ne spomenuti dvije inicijative koje posljednjih godina kroz razne aktivnosti i istupe mladima normaliziraju probleme s kojima se nose te ih potiču da ih jasno i glasno verbaliziraju – bolime i Pukotine. Pokretači ovih inicijativa uvidjeli su potrebu i manjak sadržaja vezanih uz podršku mentalnom zdravlju mladih te kroz priče i iskustva šalju poruku da nikad nismo sami i da naši problemi nisu sadržaj koji treba sakriti, već dijeliti i tako normalizirati sebi i našoj okolini. Njihova je glavna poruka: Pričajmo.

U većini slučajeva terapija ne djeluje instantno. Osobni napredak dugotrajan je proces za koji je potrebno strpljenje. Budite aktivni u tom procesu i napredak će biti dugoročan, a rezultati vrlo jasno vidljivi! Također, postoji više vrsta terapija, kao i nekolicina stručnjaka koji ih provode. Istražujte i pronađite oblik i metode razgovora koje vam pomažu. Dajte si vremena.