Kako komarci biraju koje će ljude piknuti, a koje ne?

Ljetne večeri na otvorenom. U istom društvu neki će ljudi proći bez i jednoga, dok će drugi biti prepuni uboda komaraca. Koji je razlog?
Ostavljanje tragova
Primarni razlog je nevidljivi kemijski krajolik zraka oko nas. Komarci iskorištavaju ovaj krajolik koristeći specijalizirana ponašanja i osjetilne organe kako bi pronašli žrtve prateći suptilne kemijske tragove koje njihova tijela ostavljaju za sobom.
Konkretno, komarci se oslanjaju na ugljični dioksid kako bi pronašli osobe koje će upiknuti. Kada izdišemo, ugljični dioksid iz naših pluća ne stapa se odmah sa zrakom, već privremeno ostaje u prostoru, komarci ga prate.
"Komarci se počinju orijentirati pomoću tragova ugljičnog dioksida i nastavljaju letjeti prateći taj trag jer osjećaju veće koncentracije nego što ih sadrži normalan ambijentalni zrak", rekao je Joop van Loon, entomolog sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj. Koristeći ugljični dioksid, komarci se mogu prepoznati svoje mete udaljene čak do 50 metara.
Selekcija na metar od mete
Stvari postaju osobne kada se komarci približe 1 metar od grupe potencijalnih meta. U bliskom okruženju, komarci uzimaju u obzir mnogo čimbenika koji se razlikuju od osobe do osobe, uključujući temperaturu kože, prisutnost vodene pare i boju.
Znanstvenici misle da su najvažnije varijable na koje se komarci oslanjaju kada biraju jednu osobu u odnosu na drugu kemijski spojevi koje proizvode kolonije mikroba koji žive na našoj koži.
"Bakterije pretvaraju izlučevine naših žlijezda znojnica u hlapljive spojeve koji se zrakom prenose u olfaktorni sustav na glavi komaraca", rekao je Van Loon za Live Science.
Ovi kemijski setovi su složeni, uključujući više od 300 različitih spojeva, i razlikuju se od osobe do osobe uslijed genetske varijacije i okoliša.
"Ako usporedite oca i kćer u istom kućanstvu, mogu postojati razlike u omjerima kemikalija koje mikrobi stvaraju", rekao je Jeff Riffell, izvanredni profesor biologije na Sveučilištu Washington koji je proučavao privlačnost komaraca.
Na primjer, muškarci s većom raznolikošću kožnih mikroba imali su tendenciju da dobiju manje uboda komaraca od muškaraca s manje raznolikih kožnih mikroba, pokazalo je istraživanje iz 2011. Štoviše, muškarci s manje raznolikim mikrobima obično imaju sljedeće bakterije na svom tijelu: Leptotrichia, Delftia, Actinobacteria Gp3 i Staphylococcus, rekli su istraživači.
Nasuprot tome, muškarci s raznolikim nizom mikroba obično imaju bakterije Pseudomonas i Variovorax na svojoj koži, pokazalo je isto istraživanje.
Suptilne razlike u sastavu ovih kemijskih setova mogu objasniti velike razlike u tome koliko uboda osoba dobije. Sastav tih kolonija mikroba također može varirati tijekom vremena kod iste osobe, osobito ako je ta osoba primjerice bolesna, rekao je Riffell.
Nemamo kontrolu nad mikrobiomima na našoj koži, ali postoje neke strategije pomoću kojih možemo minimalizirati ubode komaraca. Komarci, primjerice, vole crnu boju pa se na sljedećem druženju na otvorenom odlučite za svijetle tonove. Tu su uvijek i zaštite protiv komaraca koje mogu pomoći, ali i preparati koji ublažavaju same ubode.