Kako su Molotovljevi kokteli dobili ime?

Molotovljevi kokteli – improvizirane, ručne zapaljive bombe – simbol su građanskih nemira i revolucije. S obzirom na to da su jeftini, lagani i lako ih je sakriti, vjerojatno su najsmrtonosnije oružje koje se može brzo napraviti od lako dostupnih sastojaka.
Tako su "molotovci" bili u rukama neregularnih boraca gotovo 100 godina, od njihove prve zabilježene upotrebe u Španjolskom građanskom ratu do nedavnih sukoba, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu kojoj i dalje svjedočimo.
Molotovljevi kokteli i košare za piknik
Molotovljevi kokteli dobili su ime po ruskom političaru Vjačeslavu Molotovu, koji je bio ministar vanjskih poslova Sovjetskog Saveza tijekom Drugog svjetskog rata. Prema američkom povjesničaru Williamu Trotteru, izraz dolazi iz finskog, gdje se naziva "Molotovin koktaili".
Molotov je bio jedan od potpisnika zloglasnog pakta Molotov-Ribbentrop u kolovozu 1939. Pakt je navodno bio sporazum o nenapadanju između Sovjetskog Saveza pod Josipom Staljinom i nacističke Njemačke pod Adolfom Hitlerom; ali su se dvije sile potajno dogovorile da Europu podijele na sovjetsku i njemačku osvajačku sferu. Finska, koja je nekada bila dio Švedske i koja se više od jednog stoljeća opirala njenoj apsorpciji u Rusiju, pala je u sovjetsku sferu.
Sovjetski Savez napao je Finsku 1939., samo nekoliko mjeseci nakon njemačke i sovjetske invazije na Poljsku – sukoba nazvanog Zimski rat. No, prema Trotteru, Molotov je na državnom radiju tvrdio da sovjetski bombarderi ne bacaju bombe, već humanitarne zalihe hrane svojim izgladnjelim susjedima. Stoga su Finci bombe sarkastično prozvali "Molotovljevim košarama za piknik", a kasnije slijedeći taj primjer improvizirane zapaljive bombe prozvane su "Molotovljevi kokteli", rekao je Trotter.
Trotter je rekao da su Molotovljevi kokteli koje su bacali Finci bili posebno učinkoviti protiv osvajača jer su se rani sovjetski tenkovi punili benzinom koji se lako zapali, a ne, kao većina modernih tenkova, dizelom, koji nije tako zapaljiv.
Korištenje kroz povijest
Iako su Molotovljevi kokteli dobili ime po finsko-sovjetskom zimskom ratu, njihova je povijest starija od toga – seže barem do Španjolskog građanskog rata od 1936. do početka 1939. godine.
Molotovljeve koktele, objasnio je Trotter, koristili su španjolski nacionalistički vojnici protiv sovjetskih tenkova koji su podržavali španjolske republikance u bici kod Seseñe 1936. Također, Tom Wintringham, engleski dragovoljac za međunarodne brigade – vojne jedinice koje su se borile za republikanske snage tijekom tog građanskog rata – rekao je da su ih republikanci također koristili protiv nacionalističkih tenkova.
Wintringham je 1940. za časopis Picture Post izjavio da su borci uzimali staklene posude napunjene benzinom i pokrivali ih komadima deke ili zavjese; nakon što bi pokrivnu tkaninu polili gorivom i zapalili, bacili bi improviziranu bombu na željenu metu.
Moderna upotreba
Britanci su početkom Drugog svjetskog rata također koristili improvizirane ručne zapaljive bombe kada se Britanija bojala njemačke invazije.
Prema povijesti britanskog domobranstva Charlesa Gravesa iz 1943. godine, glavni general Edmund Ironside opisao je molotovljeve koktele kao "stvar koju su razvili u Finskoj... bocu napunjenu smolom, benzinom ili katranom, koja će zapaliti tenk ako padne na njega." Nekoliko mjeseci kasnije, Britanski ratni ured izradio je upute za njihovu izradu i korištenje.
U kasnijim fazama rata, vojnici su zamijenili rudimentarni gorući fitilj drugim tvarima koje su se zapalile nakon udara, kao što je bijeli fosfor korišten u britanskoj granati br. 76 ili mješavinu sumporne kiseline, kalijevog klorata i šećera koju je razvio poljski pokret otpora, napisala je stručnjakinja za kemiju Anne Marie Helmenstine za ThoughtCo.
Ali izvorna rudimentarna verzija koktela još uvijek postoji. Molotovljevi kokteli često su korišteni za vrijeme nemira u Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice u neredima diljem zemlje 2020. nakon smrti Georgea Floyda, izvještavao je ABC News.
Na sreću, razvijene su verzije molotovljevih koktela koje nisu zapaljive, a posluže svrsi. Najpoznatije su one "puputove" – staklene posude ispunjene ljudskim izmetom.