Kako gluhi uživaju u glazbi?
U nedostatku znanja i vođeni privilegijom da čujemo, a samim time i da možemo slušati omiljenu glazbu kako i kada god poželimo, pretpostavljamo da je navedeno ujedno i jedini način za uživanje u glazbi.
No, sljedeći put kad se na koncertu susretnete s gluhom osobom, znajte da na svoj način uživa u glazbi jednako koliko i vi!
Osjećanje vibracija
Prije svega, gluhoća ne znači da osoba uopće ne čuje – postoje različite razine gluhoće.
Drugo, gluhe osobe mogu osjetiti vibracije koje proizvodi glazba te ih na poseban način osjećaju kroz svoje tijelo. Primjerice, zvuk koji se proizvodi prebiranjem bas žica ili sviranjem bubnjeva može se vrlo lako osjetiti.
Gluhe osobe osjećaju vibracije u dijelu mozga koji drugi ljudi koriste za sluh – što pomaže objasniti kako gluhi glazbenici mogu stvarati glazbu i kako ova publika može uživati u koncertima i drugim glazbenim događajima.
Nadalje, tekstovi izazivaju različite vrste osjećaja, a kombinacija zvuka vibracija i otpjevanih stihova koje mogu pročitati je način na koji gluhi ljudi doživljavaju glazbu. Netko tko nosi slušna pomagala može imati poboljšanu razinu sluha, a oni koji to nemaju pojačavaju glasnoću kako bi mogli jače osjetiti vibracije melodije i basa dok čitaju tekst.
Zbog navedenoga ćete, primjerice, gluhe osobe na koncertima često vidjeti u blizini zvučnika jer im to omogućava intenzivniji osjećaj zvuka i bolje iskustvo. Također, iskustvo je bolje što je zvučni sistem bolji.
Koncerti za gluhe
Koncerti za gluhe osobe drugačije su iskustvo. Obično je glazba na koncertima vrlo glasna, što može oštetiti slušne aparate i nečiji sluh. U takvoj situaciji gluhe osobe isključuju svoje slušne aparate zbog čega još manje čuju glazbu, ali uživaju u njoj kroz pojačane vibracije koje proizvode veliki zvučnici pozicionirani oko njih.
Također, uobičajeno je da glazbenici imaju tumače za znakovni jezik koji prenose tekstove pjesama publici. Na taj način gluhe osobe osjećaju glazbu i uče riječi pjesama!
Međutim, gluhe osobe ne moraju ovisiti samo o vibracijama i tumačima znakovnog jezika da bi uživali u glazbi. Primjerice, D-PAN, The Deaf Performing Arts Network, neprofitna je američka organizacija koja nastoji glazbu i glazbenu kulturu učiniti dostupnijom gluhim osobama. D-PAN rekreira glazbene videospotove popularnih pjesama, a ti videospotovi imaju gluhe i nagluhe glumce koji izražavaju tekst pjesama putem znakovnog jezika. Na ovaj se način gluhe osobe uključuju u umjetničku formu, daje se priznanje svim gluhim glazbenicima te se način na koji oni doživljavaju glazbu približava ostaloj publici.
U umjetnosti ne postoje ograničenja
Ludwig van Beethoven, jedan od najpoznatijih skladatelja uopće, počeo je gubiti sluh oko 25. godine života, a u trenutku smrti bio je potpuno gluh.
Njegov gubitak sluha nikada ga nije spriječio da stvara glazbu koja je ušla u udžbenike i čiji je zvuk jedan od najljepših koje je svijet poznavao i poznaje. Beethoven je dokaz da glazba ne dolazi samo iz ušiju te da su inspiracija i osjećaji koji se glazbom žele prenijeti drugima dovoljni za nevjerojatnu umjetnost. Ovo je također i jedna od ljepota umjetnosti – rezervirana je za sve koji žele stvarati.
Pa tako i danas postoje mnogi gluhi glazbenici koji svojom glazbom obogaćuju umjetnost i svijet, kao i načini na koje se gluhoj publici omogućuje uživanje u glazbi.
