Kada su španjolski znanstvenici naišli na čudan slučaj žene koja je imala 12 različitih vrsta tumora prije 36. godine života, odlučili su kopati malo dublje kako bi otkrili zašto je toliko osjetljiva na rak.

Žena je prvi put liječena od raka u dobi od dvije godine. U dobi od 15 godina dijagnosticiran joj je rak vrata maternice. U 20. godini kirurški je uklonjen tumor žlijezde slinovnice. Godinu dana kasnije, imala je dodatnu operaciju uklanjanja sarkoma niskog stupnja. I, dok je prolazila kroz svoje 20-e i 30-e, dijagnosticirano joj je nekoliko različitih tumora. Ukupno je imala 12 tumora, uključujući pet malignih.

Uz dopuštenje žene i njezine obitelji, međunarodni tim istraživača, predvođen Španjolskim nacionalnim centrom za istraživanje raka, uzeo je uzorke krvi i upotrijebio jednostanično sekvenciranje DNK kako bi promatrao genetske mutacije unutar tisuća pojedinačnih stanica. Istraživači su otkrili nešto čudno; ova je žena imala jedinstvenu mutaciju koja ju je učinila sklonijom raku. Imala je mutaciju u obje kopije gena MAD1L1, što je nezabilježeno kod ljudi.

Za sve je kriv gen

Gen MAD1L1 odgovoran je za ključni dio mehanizama koji pomažu poravnati kromosome prije nego što se stanica podijeli. Ranije se sumnjalo da MAD1L1 igra ulogu u suzbijanju tumora. Mutacije u genu nisu nepoznate, zapravo, članovi ženine obitelji nosili su jednu. Ali ovo je prvi put da je otkriveno da obje kopije gena nose ovu određenu promjenu.

Dvostruka (ili homozigotna) mutacija gena MAD1L1 smrtonosna je za mišje embrije, tako da je vrlo iznenađujuće otkriće kod ljudi. Kod ove žene mutacija je uzrokovala disfunkciju replikacije stanica i stvaranje stanica s različitim brojem kromosoma. Otprilike 30-40 posto njezinih krvnih stanica imalo je abnormalan broj kromosoma.

Ljudi obično imaju 23 para kromosoma unutar jezgre svake stanice u našem tijelu. Kromosomi su kondenzirani paketi DNK koji dolaze u obliku "X" i formiraju se kada stanica treba proći kroz mitozu ili replikaciju stanice. U svakom paru kromosoma, jedan dolazi od majke osobe, a drugi dolazi od oca osobe.

Osobe s rijetkim stanjem zvanim 'mozaička šarena aneuploidija' (MVA) imaju različit broj kromosoma u različitim stanicama, poput mozaika različitih pločica u boji. Ovo stanje može biti uzrokovano nekoliko različitih genetskih mutacija, uključujući onu viđenu kod žene s 12 karcinoma.

'Još uvijek ne razumijemo'

Osobe rođene s MVA često imaju kašnjenje u razvoju, mikrocefaliju (gdje je djetetova glava manja od normalne), intelektualne teškoće i druge urođene nedostatke. Često su predisponirani za rak. U ovom slučaju žena nije imala intelektualne teškoće i živjela je relativno normalnim životom, s obzirom na broj ciklusa liječenja raka kojima je prošla, piše Science Alert.

"Još uvijek ne razumijemo kako se ova jedinka mogla razviti tijekom embrionalne faze, niti kako je mogla prevladati sve te patologije", kaže Marcos Malumbres, molekularni biolog, koautor i voditelj Grupe za diobu stanica i rak pri Španjolskom nacionalnom centru za istraživanje raka, gdje je ovo istraživanje provedeno.

Dok uloga aneuploidije nije dobro shvaćena u raku, zna se da oko 90 posto tumora ima stanice raka s dodatnim ili nedostajućim kromosomima. A znamo da je visok stupanj aneuploidije povezan s lošijim ishodima raka. Studija je otkrila da osobe s aneuploidijom, poput ove žene u studiji slučaja, imaju "pojačani imunološki odgovor" koji bi "mogao pružiti nove mogućnosti za kliničko liječenje ovih pacijenata", kažu istraživači.