Iako olovni benzin možda više nije u upotrebi, Svjetska banka izvješćuje o toksičnom naslijeđu ove kemikalije koje i dalje ima ozbiljan utjecaj na globalnoj razini.

Uz to, nastavak štetnih učinaka izloženosti olovu puno je ozbiljniji nego što smo dosad mislili, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom gdje je onečišćenje olovom češće u hrani, tlu, bojama, reciklaži baterija, metalnom rudarstvu i poljoprivrednim proizvodima.

O opasnostima olova znamo još od drevnog Rima, gdje je poznato da je uzrokovalo neurološke probleme i smrt pri visokim koncentracijama. Međutim, čak i niske razine redovite izloženosti olovu mogu imati dugotrajne negativne učinke.

Uzrokuje razne bolesti

To uključuje kardiovaskularne bolesti kod odraslih i neuropsihološke probleme kod djece, uključujući smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) i povećane poteškoće u ponašanju.

Tijekom 20. stoljeća, olovni benzin bio je glavni izvor izloženosti. UN je pokrenuo kampanju za postupno povlačenje olovnih goriva 2002., a do 2021. službeno su povučena s tržišta.

Unatoč tomu što je ovaj međunarodni napor značajno smanjio razine olova u krvi širom svijeta, nedavna studija Bjorna Larsena i Ernesta Sáncheza-Triane pokazuje da teret izloženosti olovu daleko nije uklonjen.

Prema konzervativnim procjenama, u 2019. godini 5,5 milijuna odraslih osoba umrlo je od kardiovaskularnih bolesti povezanih s izloženošću olovu, što je šest puta više nego što se dosad procjenjivalo. Istraživači su također procijenili da je u 2019. godini 765 milijuna bodova kvocijenta inteligencije (IQ) izgubljeno kod djece mlađe od 5 godina kao posljedica izloženosti olovu.

Gdje ga ima više

Najveći teret ovih učinaka bio je prisutan u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je izgubljeno 95 posto ukupnog globalnog IQ kod male djece i gdje se dogodilo 90 posto smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti. Gubici IQ-a u ovim zemljama bili su gotovo 80 posto viši nego što se dosad smatralo.

"Visoki troškovi gubitka IQ-a u odnosu na bruto domaći proizvod bili su u zemljama s niskim prihodima i u zemljama subsaharske Afrike zbog kombinacije visokih razina olova u krvi i visokih stopa nataliteta", napisali su Larsen i Sánchez-Triana.

Zemlje srednje i istočne Azije suočavaju se s najvećim posljedicama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti uslijed izloženosti olovu.

"Visoki troškovi i smrtnost povezani su s visokom podložnošću kardiovaskularnim bolestima i smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti u zemljama s populacijom u starijoj dobi", ističu Larsen i Sánchez-Triana, "dok je glavni razlog za nisku smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u subsaharskoj Africi mlada populacija i niska osnovna stopa kardiovaskularnih bolesti".

Potrebne dodatne analize

Globalni trošak izloženosti olovu iznosio je 6 bilijuna dolara u 2019. godini, što čini oko 6,9 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Od tog ukupnog iznosa, 77 posto otpada na troškove kardiovaskularnih bolesti i 23 posto na procijenjenu sadašnju vrijednost budućih gubitaka prihoda uslijed gubitka kvocijenta inteligencije.

Najveći živući organizam na svijetu proizvodi vrlo jeziv zvuk: Malo tko uopće zna kako on izgleda, a kamoli kako se glasa

"Procjena globalnog zdravstvenog tereta izloženosti olovu u ovoj studiji stavlja izloženost olovu kao ekološki čimbenik rizika na razini sa PM2.5 zagađenjem zraka u okolišu i kućanstvu zajedno, te ispred nesigurne pitke vode, sanitacije i pranja ruku", zaključuju Larsen i Sánchez-Triana.

Autori ističu kako su potrebna sveobuhvatnija mjerenja razine olova u krvi na nacionalnoj razini i važno je da zemlje identificiraju i uklone izvore izloženosti olovu. Također napominju da globalni zdravstveni učinci i troškovi drugih kemikalija moraju biti kvantificirani na sličan način.