Istraživači pronašli izgubljeni svijet prepun života na najnevjerojatnijem mjestu: 'Ovo nisam očekivao vidjeti'
U pustinji Puna de Atacama u sjeverozapadnoj Argentini, mreža kristalno čistih laguna i prostranih solinskih ravni stvorila je nezemaljski ekosustav koji znanstvenici opisuju kao nešto "što nijedan znanstvenik nikada prije nije vidio."
Nikad prije viđene lagune sadrže humke stijena prekrivenih mikrobima koji na prvi pogled podsjećaju na neke od prvih poznatih oblika života na Zemlji. Ovaj izgubljeni svijet istraživači su otkrili slučajno primijetivši mrežu čudnovatih bazena na satelitskim snimkama pustinje.
Puna de Atacama je ogromna visoravan više od 3.660 metara nadmorske visine na argentinsko-chileanskoj granici. Tamo se visoka nadmorska visina, izrazito suhi uvjeti i žarko sunce kombiniraju stvarajući surovo okruženje u kojem malo biljaka i životinja preživljava. Brian Hynek, izvanredni profesor geoloških znanosti na Sveučilištu Colorado Boulder, i Maria Farías, mikrobiologinja i suosnivačica savjetodavne tvrtke PunaBio, pješačili su nekoliko milja kroz pustu krajoliku prije nego su vidjeli lagune.
'Nisam to prije vidio'
"To je nešto što nikada prije nisam vidio ili, stvarno, nešto što nitko od znanstvenika nije nikada prije vidio", rekao je Hynek u izjavi.
Dvanaest plitkih, kristalno čistih laguna okruženih planinama čini novo otkriveni izvanzemaljski ekosustav, koji se proteže na 10 hektara pustinje, prema izjavi. Ispod površine laguna, istraživači su uočili male brežuljke prekrivene zelenim mikrobnim rastom. "Jednostavno je nevjerojatno da još uvijek možete pronaći neotkrivene stvari poput ovih na našem planetu", rekao je Hynek, dodajući da otkriće predstavlja "najveći eureka trenutak u mom životu."
Žive humke, široke oko 4,6 metara i visine nekoliko stopa, pružaju uvid u najraniju fazu života na Zemlji i potencijalno čak i drevni život na Marsu, rekao je Hynek. Preliminarna opažanja ukazuju da bi mogli biti stromatoliti, kompleksne zajednice mikroba čji izlučci stvrdnjavaju u slojevima stijena, slični onima koji su postojali tijekom razdoblja zemljine povijesti poznatog kao arhejsko doba (prije 4 milijarde do 2,5 milijarde godina), kada atmosfera nije sadržavala kisik.
Na sjeveru Europe postoji možda i najstrašnije groblje ikad: Na njemu nisu pronađeni kosturi
Život kao na Marsu?
Stromatoliti se i danas formiraju u različitim morskim i slatkovodnim staništima, ali rastu puno manji od svojih drevnih pandana. Humke u lagunama Atacama bile su bliske veličini arhejskih stromatolita, koje fosilna otkrića pokazuju da su narasle i do 6 metara visine. Stromatoliti Atacame uglavnom su bili od gipsa - minerala koji je čest u fosiliziranim stromatolitima, ali odsutan u modernim primjerima. "Mislimo da ove humke zapravo rastu od mikroba, što se događalo i s najstarijim primjercima", rekao je Hynek.
Oblikovan u slanoj i kiseloj vodi laguna i izložen ekstremnom sunčevom zračenju, brežuljci su bili domaćini dviju vrsta mikroba, s vanjskim slojem fotosintetskih bakterija poznatih kao cijanobakterije i zajednicama jednostaničnih organizama poznatih kao arheje, koji su cvjetali u središtu. "Ako je život ikada evoluirao na Marsu do razine fosila, bio bi poput ovoga", rekao je Hynek. "Razumijevanje ovih suvremenih zajednica na Zemlji moglo bi nas informirati o tome što bismo trebali tražiti dok istražujemo slične značajke u stijenama na Marsu."
No, istraživači će morati brzo djelovati ako žele potvrditi ova početna opažanja, budući da je mjesto iznajmljeno za rudarenje litija.
"Cijeli taj jedinstveni ekosustav mogao bi nestati za nekoliko godina", rekao je Hynek. "Nadamo se da ćemo moći zaštititi neka od tih mjesta, ili barem detaljno opisati što je tamo prije nego što zauvijek nestane ili bude narušeno."