Ovaj rascjep izazvao je ozbiljna razaranja na jugozapadu zemlje, uključujući i urušavanje dijela lokalne autoceste. Iako su početne teorije ukazivale na povezanost s istočnoafričkim rascjepom, geolozi tvrde da je vjerojatnije da je ovo obilježje rezultat erozije tla. 

Postdoktorska istraživačica Lucía Pérez Díaz sa Sveučilišta Royal Holloway u Londonu sugerira da bi pukotina mogla proizaći i iz erozije mekog tla, povezujući stari rascjep s novim.

Promjene na Zemlji, iako nam možda nisu odmah vidljive, proizlaze iz neprestanog pomicanja tektonskih ploča. Litosfera, koja čini koru i gornji plašt, podijeljena je na tektonske ploče koje se stalno kreću. 

Stvaranje oceana

Ovo kretanje može uzrokovati pucanje i formiranje novih granica ploča, kao što se događa na istočnoafričkoj pukotini, koja se proteže na nevjerojatnih 3000 km od Adenskog zaljeva na sjeveru do Zimbabvea na jugu.

Rezultat toga je podjela Afričke ploče na somalsku i nubijsku ploču. Rascjep ima različite karakteristike duž svoje dužine, s rasjedima na jugu na širem području, dok su vulkanizam i seizmičnost ograničeni. Međutim, prema Diaz, regija Afar pokazuje znakove ozbiljnog stanjivanja litosfere gotovo do potpunog raspada. 

Uvijek ugasite lampice na svom boru: Problem može nastati u sekundi

Tijekom sljedećih desetaka milijuna godina, nastajanje novog oceana uzrokovat će širenje morskog dna duž rascjepa, što se već počelo događati. Kako ocean napreduje, afrički kontinent će se smanjiti, stvarajući veliki otok s dijelovima Etiopije i Somalije koji će ležati u Indijskom oceanu.