Novo istraživanje provedeno na Sveučilištu Colorado Boulder pokazalo je da bi Arktik mogao ostati bez leda već za 10 godina, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po globalni ekosustav. Tim znanstvenika otkrio je da se led tijekom ljeta topi više nego obično, a zimi se ponovno zaledi u manjim količinama nego prije.

Prema njihovim saznanjima, prvo razdoblje bez leda u Arktiku moglo bi se dogoditi u ovom desetljeću, smanjujući se za gotovo 25 posto. Manje leda znači brže zagrijavanje oceana, što dovodi do daljnjeg otapanja ledenih kapa i pridonosi toplinskim valovima na kopnu.

Iako su promjene u razmjerima leda normalne između ljeta i zime, no kako se pokazuje, ljetni, tako i zimski led postaju manji. NASA je također zaključila da su i ljetni i zimski ledeni pokrovi sve manji. Ova pojava nije nova, ali se čini da se pogoršava. Arktički morski led smanjuje se barem od 1978. godine, kada je NASA počela pratiti promjene putem satelita.

Minimalni pokrov

Prema novoj analizi, autori studije predviđaju da bi se prvi uvjeti bez leda mogli dogoditi u rujnu negdje u 2020-ima ili 2030-ima. Kada kažu "bez leda", ne misle doslovno 100-postotno bez leda. To znači da bi ocean imao manje od milijun četvornih kilometara leda, što zvuči puno, ali čak i minimalni pokrov leda u Arktiku 2023. pokrio je 4,23 milijuna četvornih kilometara.

Prema njihovoj predikciji, ljetni led u Arktiku će se do 2030-ih smanjiti na oko 24 posto svoje veličine iz 2023. godine. Ta će se smanjenja dogoditi "neovisno o scenariju emisija", predviđaju. Drugim riječima, arktički morski led ide prema rekordno niskim razinama čak i ako se smanje emisije stakleničkih plinova.

Ovaj minimalni pokrov leda bio bi samo za prosječan mjesec, ali će se s vremenom produljiti, predviđaju autori studije. Do 2067. godine, predviđaju da će Arktik često biti bez leda, ne samo u rujnu nego i u kolovozu i listopadu.

Istraživači iz mora izvukli bizarno i dosad neviđeno stvorenje: Ima zelene oči i izgleda kao da je iz horor-filma

Smanjiti stakleničke plinove

Međutim, smanjenje emisija stakleničkih plinova odgodilo bi taj događaj, jer je otapanje arktičkog leda posebno osjetljivo i brzo reagira na promjene u emisijama ugljika. Studija je objavljena danas u časopisu Nature Reviews Earth & Environment.

"Sve to bi transformiralo Arktik u potpuno drugačije okruženje, od bijelog ljetnog Arktika do plavog Arktika", rekla je prva autorica studije Alexandra Jahn, izvanredna profesorica atmosferskih i oceanskoh znanosti na Institutu za arktička i alpska istraživanja na Sveučilištu Colorado Boulder, prenosi Daily Mail.

"Dakle, čak i ako su uvjeti bez leda neizbježni, još uvijek moramo držati emisije što je moguće niže kako bismo izbjegli produljene uvjete bez leda", dodala je. Ovo su samo predviđanja, ali su autori studije oslonjeni na mnoga prethodna istraživanja drugih timova, a ne samo na jedan izvor podataka. Gubitak morskog leda takvih razmjera imao bi višestruke posljedice.