Znanstvenici izdali strašno upozorenje za 2024. godine: 'Planet je na rubu, šaljemo poziv u pomoć'

Globalne temperature oborile su prošle godine rekorde, valovi vrućine poharali su oceane, glečeri su pretrpjeli rekordni gubitak leda, a objava Ujedinjenih naroda u utorak upozorava da će 2024. vjerojatno biti još gora.
Godišnje izvješće o stanju klime UN-ove agencije za vrijeme i klimu potvrdilo je preliminarne podatke koji pokazuju da je 2023. bila najtoplija godina ikad zabilježena. I prošla godina završila je "najtoplijim 10-godišnjim razdobljem ikad zabilježenim", rekla je Svjetska meteorološka organizacija, s još većim temperaturama od očekivanih.
"Postoji visoka vjerojatnost da će 2024. opet oboriti rekord iz 2023. godine", rekao je novinarima Omar Baddour, šef praćenja klime u WMO-u. Reagirajući na izvješće, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da se vidi da je "planet na rubu".
"Zemlja šalje poziv u pomoć", rekao je u video poruci, ističući da "zagađenje fosilnim gorivima šalje klimatski kaos preko granica", i upozorio je da se "promjene ubrzavaju". WMO je rekao da je prošle godine prosječna temperatura blizu površine bila 1,45 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina, opasno blizu kritičnog praga od 1,5 stupnjeva kojeg su zemlje pristale izbjeći u Pariškim klimatskim sporazumima, piše Science Alert.
Crveni alarm
"Sad upozoravam na crveni alarm o stanju klime", rekla je Saulo novinarima, žaleći što je "2023. postavila nove rekorde za svaki pojedini klimatski pokazatelj". Organizacija je rekla da su mnogi rekordi "razbijeni" i da brojke "daju zlokobnu novu važnost frazi 'van granica'."
"Ono što smo svjedočili 2023., posebno s neviđenim toplinskim valovima u oceanima, povlačenjem glečera i gubitkom morskog leda Antarktike, uzrok je posebne zabrinutosti", rekla je Saulo.
Posebno zabrinjavajuće otkriće bilo je da su morski toplinski valovi zahvatili gotovo trećinu globalnog oceana na prosječan dan prošle godine. A do kraja 2023., više od 90 posto oceana iskusilo je uvjete toplinskih valova u nekom trenutku tijekom godine, tvrdi WMO. Češći i intenzivniji morski toplinski valovi imat će "duboko negativne posljedice za morske ekosustave i koraljne grebene", upozorila je.
U međuvremenu, ključni glečeri diljem svijeta pretrpjeli su najveći gubitak leda od kad postoje zapisi, "potaknut ekstremnim otapanjem kako u zapadnoj Sjevernoj Americi tako i u Europi".
Kaos u oceanima
U Švicarskoj, gdje je smještena WMO, alpski glečeri izgubili su 10 posto svojeg preostalog volumena samo u posljednje dvije godine, rekao je. Proširenje morskog leda Antarktika također je problem, tvrdi WMO. Rastuće razine mora na kraju južne zime bila je oko milijun četvornih kilometara ispod prethodne rekordne godine - što je ekvivalentno veličini Francuske i Njemačke zajedno, prema izvješću.
Zagrijavanje oceana i brzo otapanje glečera i ledenih pokrova dovedeni su prošle godine do najviše razine mora od kada su započela satelitska mjerenja 1993. godine, rekao je WMO. Agencija je istaknula da je globalni prosječni porast razine mora tijekom proteklog desetljeća (2014.-2023.) bio više od dvostruko veći od stope u prvom desetljeću satelitskih zapisa.
Dramatične klimatske promjene, tvrdi se, teško pogađaju svijet, potičući ekstremne vremenske događaje, poplave i suše, koje pokreću raseljavanje i povećavaju gubitak biološke raznolikosti i nesigurnost u opskrbi hranom.
Koje je rješenje?
WMO je istaknuo jedan "znak nade", a to je brzi porast proizvodnje obnovljive energije. Prošle godine, kapacitet proizvodnje obnovljive energije uglavnom iz solarnih, vjetrovih i hidroelektrana - povećao se za gotovo 50 posto u odnosu na 2022., pojasnili su.
Izvješće je izazvalo poplavu reakcija i poziva na hitne akcije. "Naš jedini odgovor mora biti prestanak sagorijevanja fosilnih goriva kako bi se šteta mogla ograničiti", rekao je Martin Siegert, profesor geoznanosti na Sveučilištu u Exeteru.
Jeffrey Kargel, viši znanstvenik u Institutu planetarne znanosti, naglasio je da dramatične klimatske promjene "ne znače neizbježnu propast civilizacije". Ishod, kaže, "ovisi o tome kako ljudi i vlade mijenjaju ili ne mijenjaju ponašanje".
Saulo je priznala da troškovi akcija za klimu mogu izgledati visoki. "No trošak nečinjenja po pitanju klime mnogo je veći", rekla je. "Najgore što bismo mogli učiniti je ništa."
Guterres je također naglasio da još uvijek postoji vremena za "izbjegavanje najgoreg klimatskog kaosa". "No vođe moraju preuzeti odgovornost i djelovati - sada."