Prije 1300 godina nastupio je strašan događaj ne tako daleko od Hrvatske: Došao je tiho, more je ključalo od vrućine
Nova istraživanja pokazuju da je erupcija vulkana Santorini prije 1.300 godina bila znatno veća nego što se dosad mislilo, što sugerira da eksplozivni izljevi mogu nastati čak i tijekom razdoblja relativne tišine.
Santorini je podvodni vulkan smješten uz niz vulkana poznat kao Helenski otočni luk između Grčke i Turske. Može izazvati erupcije toliko ekstremne da se kora iznad magmatske komore urušava i formira zdjelasti krater, ili kalderu, nekoliko kilometara u promjeru. Posljednja erupcija koja je formirala kalderu na Santoriniju, poznata kao Minojska erupcija, dogodila se 1600. godine pr. Kr. i izbila je vrh jednog otoka, ostavljajući iza sebe današnji arhipelag.
Erupcije takvog obujma obično su praćene "pomlađivanjem" tijekom kojeg se magmatska komora ponovno puni i hrani samo manje erupcije. No, ogromna eksplozija 726. godine potaknula je znanstvenike da preispitaju kako se vulkan ponaša tijekom mirnih razdoblja, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak (25. ožujka) u časopisu Nature Geoscience. "Povijesni zapisi spominju da je tijekom ljeta 726. godine more unutar kaldeire Santorinija počelo vriti dok se nije počeo dizati gusti dim popraćen piroklastičkim erupcijama", napisali su istraživači u studiji. "Veliki pjenasti blokovi bili su izbačeni u tolikoj količini da su prekrili more na ogromnom području, dosežući obale Makedonije i Male Azije udaljene više od 400 km."
Masivna eksplozija
Iako ovi opisi sugeriraju ogromnu eksploziju, jedini trag ove erupcije koji je dosad pronađen bio je tanak sloj pjenice na otoku Palea Kameni - jednom od dva otoka u središtu kaldeire Santorinija, gdje se nakon Minojske erupcije otvorio otvor vulkana Kameni.
Sada su znanstvenici otkrili puni obim erupcije 726. godine i otkrili da je vjerojatno eksplodirala iz otvora Kameni s magnitudom sličnom rekordnoj erupciji vulkana u Tongi 2022. godine. Kako bi saznali više o erupciji, istraživači su bušili na različitim mjestima oko otvora Kameni. Sedimentni uzorci koje su prikupili otkrili su debeli sloj pjenice i pepela, što ukazuje na to da je erupcija izbacila 3,1 kubični kilometar materijala - otprilike ekvivalentno 1 milijunu olimpijskih bazena za plivanje. Znanstvenici nisu očekivali da će pronaći dokaze o tako snažnoj erupciji samo 2.300 godina nakon erupcije koja je formirala kalderu. Ovaj nalaz sugerira da je kaldera Santorinija sposobna eksplodirati kad bi se teoretski trebala puniti, prema studiji.
"Naše otkriće da kaldera Santorinija može proizvesti velike eksplozivne erupcije u ranoj fazi ciklusa kaldera implicira povišeni potencijal opasnosti za istočno Sredozemlje", napisali su istraživači. Otvor vulkana Kameni posljednji je put eruptirao 1950. godine, izazivajući male eksplozije i lavne tokove. Od tada je bio miran, osim faze nemira između 2011. i 2012. godine, kada su sateliti registrirali znakove pomicanja magme ispod vulkana.
Sto puta veća nego što se mislilo
Tanak sloj pjenice na otoku Palea Kameni ukazivao je na to da je erupcija 726. godine imala magnitudu između 3 i 4 prema Indeksu vulkanske eksplozivnosti, što se do tada smatralo najgorim scenarijem za otvor vulkana Kameni.
Međutim, novi rezultati ukazuju da je erupcija bila događaj magnituda 5, što je 10 do 100 puta veće nego što se ranije mislilo. "Sličan eruptivni događaj danas imao bi ozbiljne posljedice ne samo za stanovnike Santorinija i okolnih otoka, već i za širi istočni Mediteran", napisali su istraživači u studiji.
Ovi novi podaci pružaju dublje razumijevanje dinamike vulkana Santorini i ističu potrebu za stalnim praćenjem vulkanske aktivnosti u ovom području. Iako je poznato da su erupcije prirodni fenomeni, njihov potencijalni utjecaj na ljudska naselja i okoliš zahtijeva pažljivo praćenje i istraživanje.
Daljnja istraživanja i analize bit će ključni za predviđanje i upravljanje rizicima od vulkanskih erupcija na Santoriniju i šire, a globalna zajednica znanstvenika i stručnjaka za katastrofe će nastaviti pratiti situaciju kako bi se osigurala sigurnost stanovništva.