Mlađe generacije rađaju se s većim mozgovima: 'U jednome imaju prednost'
Nova istraživačka studija, koju su proveli stručnjaci iz američkog akademskog zdravstvenog centra UC Davis Health i objavljena u medicinskom časopisu JAMA Neurology, otkrila je da mlađe generacije imaju veće mozgove koji se nastavljaju povećavati, što može smanjiti rizik od demencije povezane sa starenjem.
Vođenje studije, Charles DeCarli, profesor neurologije i direktor Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti UC Davis, istaknuo je da desetljeće u kojem je netko rođen ima utjecaj na veličinu mozga i potencijalno dugoročno zdravlje istog. Iako genetika igra ključnu ulogu u određivanju veličine mozga, vanjski čimbenici poput zdravstvenih, društvenih, kulturnih i obrazovnih faktora također imaju svoj udio.
Prema DeCarlijevim riječima, veće moždane strukture, poput onih uočenih u studiji, mogu ukazivati na bolji razvoj i zdravlje mozga, što predstavlja veću rezervu mozga koja može umanjiti učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija, piše Indy100.
Nevjerojatno otkriće
Studija je obuhvatila MRI skeniranje sudionika rođenih od 1930-ih do 1970-ih, provedeno između 1999. i 2019. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 3226 sudionika, od kojih je 53 posto bilo ženskog, a 47 posto muškog spola, s prosječnom dobi od 57 godina u vrijeme skeniranja.
Rezultati su pokazali dosljedno povećanje u nekoliko moždanih struktura. Na primjer, prosječni volumen mozga povećavao se iz desetljeća u desetljeće, s 6,6 posto većim volumenom kod sudionika rođenih 1970-ih u usporedbi s onima rođenima 1930-ih. Slično tome, površina korteksa, koja je mjerilo površine mozga, pokazala je gotovo 15 posto veće povećanje kod sudionika rođenih 1970-ih.
Istraživači su također primijetili povećanje u veličini moždanih struktura poput bijele tvari, sive tvari i hipokampusa, između dviju skupina sudionika.