Banana, voće koje mnogi od nas konzumiraju gotovo svakodnevno, suočava se s ozbiljnom prijetnjom koja bi mogla dovesti do njezina izumiranja.

Naime, znanstvenici upozoravaju na pojavu gljivične bolesti uzrokovane patogenom Fusarium oxysporum f.sp. cubense (Foc) tropska rasa 4 (TR4), koja bi mogla uništiti plantaže banana diljem svijeta.

Što je 'bananapokalipsa'?

Nazvana "bananapokalipsa", ova prijetnja dolazi od gljivične bolesti Fusarium wilt banana (FWB), također poznate kao Panamska bolest. Gljiva TR4 ulazi u biljku preko korijena, napada njezin vaskularni sustav te blokira protok vode i hranjivih tvari, što na kraju dovodi do venuća i smrti biljke.

Ovo nije prvi put da se banane suočavaju s ovakvom prijetnjom. "Vrsta banana koju danas jedemo nije ista kao ona koju su jeli naši djedovi i bake. Te stare, Gros Michel banane, praktički su izumrle zbog prve epidemije Fusariuma 1950-ih godina," objasnio je Li-Jun Ma, profesor biokemije i molekularne biologije na Sveučilištu Massachusetts Amherst.

Tijekom prve polovice 20. stoljeća, milijuni biljaka Gros Michel banana u Srednjoj Americi uništeni su zbog Fusariuma tipa Foc rasa 1 (R1). Ova sorta banana zamijenjena je Cavendish bananom, koja je otporna na R1. Međutim, na prijelazu u 21. stoljeće, nova prijetnja u obliku TR4 počela je ugrožavati industriju banana.

TR4 je prvi put otkriven u Indoneziji i Maleziji, no od tada se proširio i na druge dijelove svijeta, uključujući Kolumbiju (2019.) i Peru (2021.), najveće izvoznike Cavendish banana. Ovaj patogen također napada lokalne vrste banana, koje su glavni izvor ugljikohidrata u Africi, jugoistočnoj Aziji i tropskoj Americi.

Je li ovo kraj banana kakve poznajemo?

Iako situacija djeluje zastrašujuće, istraživanja profesora Ma i njegovih kolega pružaju tračak nade. Otkriveno je da je TR4 evolucijski različit od gljive koja je uništila Gros Michel banane, a identificirani su i neki geni povezani s njegovom virulentnošću, što otvara mogućnost za razvoj strategija koje bi mogle usporiti ili zaustaviti širenje bolesti.

Koja je banana najzdravija, žuta ili zelena? Jedna vam može stvoriti dosta veliki problem

Profesor Ma i njegov tim desetljećima proučavaju ovu novu epidemiju, a jedan od ključnih nalaza je da TR4 proizvodi dušikov oksid, spoj koji igra ključnu ulogu u njegovoj virulentnosti. "Ovaj nagli porast toksičnih plinova omogućuje gljivi da onesposobi obrambeni sustav biljke, dok istovremeno povećava proizvodnju kemikalija koje detoksificiraju dušikov oksid," objasnio je Ma u članku za The Conversation.

Ovo saznanje omogućuje istraživačima da istraže različite metode za kontrolu širenja TR4. Na primjer, Maov tim je otkrio da uklanjanje dva gena koji kontroliraju proizvodnju dušikovog oksida znatno smanjuje virulentnost gljive.

Raznolikost kao ključ opstanka

Jedan od ključnih koraka u očuvanju banana jest prelazak na uzgoj različitih sorti, što bi moglo učiniti poljoprivredu održivijom i smanjiti pritisak bolesti na jednu kulturu. Profesor Ma naglašava da identifikacija ili razvoj banana koje su tolerantne ili otporne na TR4 može biti ključ u borbi protiv ove prijetnje.

Dok se znanstvenici bore s ovim izazovom, ostaje nada da će se pronaći rješenje koje će spasiti ovo omiljeno voće od potencijalnog izumiranja. Do tada, banane će nastaviti biti simbol globalnih izazova u poljoprivredi i potrebi za inovacijama.