Međutim, nova istraživanja sugeriraju da bismo se uskoro mogli suočiti s intenzivnijim vremenskim promjenama nego što smo ikada mogli zamisliti. Iako nam se možda čini da su ekstremi samo problem nekih drugih dijelova svijeta, zapravo smo na pragu velikih promjena koje će nas sve pogoditi, bez obzira na to gdje živimo.

Prema najnovijoj studiji, gotovo tri od četiri osobe mogli bi se suočiti s ekstremnim vremenskim promjenama u sljedećih dvadeset godina. Fizičar Bjørn Samset iz Norveškog centra za međunarodna istraživanja klime (CICERO) navodi kako bi, u najboljem slučaju, brze promjene mogle zahvatiti oko 1,5 milijardi ljudi, ali samo ako dođe do drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova – što se trenutno čini malo vjerojatnim.

Ako nastavimo sadašnjim tempom, opasne vremenske promjene mogle bi pogoditi čak 70 posto svjetske populacije. Prema CICERO-ovim istraživanjima, mnoge od tih promjena već su "zaključane", što znači da ih je nemoguće spriječiti. Samset objašnjava da je jedini način da se pripremimo za ovu situaciju taj da se pripremimo na vrlo vjerojatne ekstremne vremenske događaje koji bi mogli nastati u sljedećih deset do dvadeset godina, piše Science Alert.

Već smo svjesni nekih ekstremnih vremenskih fenomena. Europska klimatska služba Copernicus izvijestila je da je sjeverna hemisfera upravo doživjela najtoplije ljeto dosad, s prethodnim rekordom samo iz prošle godine. Isto tako, južna hemisfera bilježi rekordno toplu zimu. Ovi porasti globalne temperature uzrokovali su fatalne požare, poplave, oluje i suše, što je dovelo do smanjenja usjeva, povećanja gladi i širenja novih bolesti.

Pogoršanje u sljedećih 20 godina

Klimatska znanstvenica Jennifer Francis ističe da smo možda postali "gluhi" na znakove upozorenja zbog stalnih ekstremnih vremenskih događaja. Podaci sugeriraju da bi ekstremne promjene mogle dolaziti brže nego što smo dosad vidjeli, što povećava rizik od istovremenih ili uzastopnih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Na primjer, povećanje suhe munje zajedno s većim sušnim uvjetima rezultira intenzivnijim šumskim požarima širom svijeta. Nakon toplinskog vala u Pakistanu 2022. godine, uslijedile su nezapamćene poplave koje su pogođene milijune ljudi.

Čovjek nije spavao 11 dana pa otkrio posljedice: 'Dobio sam uvid u neku drugu stranu mozga'

Istraživanja sugeriraju da će se tropski i suptropski krajevi, gdje većina ljudi živi, suočiti s najznačajnijim vremenskim ekstremima. Iles i tim predviđaju da će se značajne promjene u ekstremnim događajima dogoditi u sljedećim desetljećima, posebno u regijama koje su već ranjive.

Dok bi drastično smanjenje emisija moglo ublažiti neke od tih učinaka, nedjelovanje bi moglo dovesti do ozbiljnijih problema, uključujući ekstremne temperature i promjene u monsunskoj kiši. Znanstvenici upozoravaju na potrebu za kontinuiranim ublažavanjem i prilagodbom, čak i u scenariju niskih emisija, kako bi se pripremili za neviđene promjene koje nas očekuju u budućnosti.