Znanstvenici su po prvi put uspjeli rekonstruirati povijest Zemljinih tektonskih ploča unatrag 1,8 milijardi godina, što čini gotovo 40% povijesti našeg planeta. Ovaj revolucionarni rad, koji je predvodio Xianzhi Cao sa Sveučilišta za oceanografiju u Kini, objavljen je u časopisu Geoscience Frontiers, i donosi vizualnu animaciju koja prikazuje kako se Zemljini kontinenti kretali i mijenjali tijekom tog razdoblja.

Korištenjem podataka iz stijena pronađenih na Zemljinoj površini, znanstvenici su uspjeli stvoriti mapu planeta koja seže daleko u prošlost, otkrivajući fascinantnu "plesnu koreografiju" kontinenata. Animacija započinje s poznatom kartom svijeta, a zatim brzo prati kretanje Indije prema jugu te formiranje Gondvane u južnoj hemisferi, otprilike prije 200 milijuna godina, u doba kad su Zemljom hodali dinosauri. U tom periodu, Gondvana se spojila sa Sjevernom Amerikom, Europom i Azijom, stvarajući superkontinent Pangeu.

No, Pangea nije bila prvi superkontinent. Znanstvenici su otkrili da su i Pangea i Gondvana nastali spajanjem još starijih kontinentalnih ploča. Prije njih postojala je Rodinija, a još ranije Nuna, superkontinent star oko 1,35 milijardi godina. A zanimljivo je otprilike vidjeti i gdje se nekada nalazila Hrvatska, odnosno Europa.

Utječu na klimu i život

Zemlja je jedini planet u Sunčevu sustavu za koji je poznato da ima tektonske ploče. Ove ogromne fragmente Zemljine kore sudaraju se i razdvajaju, stvarajući planine i oceanske jame. Osim što izazivaju potrese i vulkanske erupcije, tektonske ploče igraju ključnu ulogu u omogućavanju života na Zemlji.

Naime, procesi tektonske aktivnosti izvlače elemente poput fosfora i molibdena iz dubina Zemlje na površinu. Fosfor je ključan za formiranje DNK molekula, dok molibden organizmi koriste za pretvaranje dušika iz atmosfere u proteine i aminokiseline, osnovne građevne blokove života.

Tektonika ploča također utječe na klimu planete. Naime, stijene koje se izdižu na površinu vežu ugljični dioksid iz atmosfere, što pomaže u dugoročnoj regulaciji Zemljine klime. Ovaj mehanizam je ključan za razumijevanje klimatskih promjena, uključujući ekstremne faze poput "Snježne Zemlje", kada je planet bio gotovo u potpunosti prekriven ledom.

Zemlja će do kraja rujna dobiti još jedan mjesec: NASA ga je označila kao 'opasan objekt'

Još otkrivamo planet

Rekonstrukcija prošlih tektonskih kretanja važan je korak prema izradi cjelovitog digitalnog modela Zemljine povijesti. Takav model omogućit će testiranje različitih hipoteza, uključujući pitanje zašto je došlo do nakupljanja kisika u atmosferi i kako su se razvili složeni oblici života. Prvi dokazi o složenim stanicama s jezgrama datiraju iz vremena formiranja superkontinenta Nuna, prije otprilike 1,65 milijardi godina.

Ovo istraživanje moglo bi također pomoći u razumijevanju formiranja vrijednih metalnih ruda, poput bakra i kobalta, koji se talože pod specifičnim uvjetima u kisikom bogatim oceanima. Mnogi metali formiraju se u korijenima vulkana duž tektonskih granica, pa rekonstrukcija povijesnih tektonskih granica može pomoći u pronalasku starijih, metalima bogatih stijena danas zakopanih ispod planinskih lanaca.

Dok istražujemo druge svjetove u Sunčevu sustavu i izvan njega, vrijedno je prisjetiti se koliko toga o vlastitom planetu tek počinjemo otkrivati. Naš planet ima 4,6 milijardi godina dugu povijest, a stijene po kojima hodamo sadrže tragove o tome kako se Zemlja mijenjala kroz to vrijeme.

Ovo je prvi, ali značajan korak prema kartiranju povijesti Zemlje, iako će buduća istraživanja dodatno usavršiti i proširiti ove početne spoznaje.