Osjećate li se često iscrpljeno, čak i kada niste fizički naporno radili? Današnji ubrzani život prepun je sitnih odluka – od toga što jesti, što obući, pa do podsjećanja da napunimo mobitel. Iako se te odluke čine beznačajnima, znanstvene studije sugeriraju da nas upravo one mogu preopteretiti i učiniti kronično umornima.

Ova pojava poznata je kao "odlučivački umor", a najnovija istraživanja sugeriraju da nakupljanje specifične kemikalije u mozgu, glutamata, može biti glavni krivac za naše mentalno iscrpljenje.

Kako glutamat utječe na naš mozak

Kada donosimo odluke, mozak koristi električne signale između svojih različitih regija pomoću neuronskih mreža. No, za slanje tih signala potreban je neurotransmiter poznat kao glutamat. Znanstvenici su otkrili da, nakon donošenja odluke, glutamat ostaje u mozgu i postepeno se nakuplja, što otežava daljnje odlučivanje.

Stručnjaci s Instituta za mozak u Parizu proveli su 2022. godine istraživanje kako bi proučili učinke nakupljanja glutamata na mozak tijekom donošenja odluka. U studiji je sudjelovalo 40 ispitanika koji su šest sati radili memorijske zadatke dok su bili u MRI skeneru. Jedna skupina radila je lakše zadatke, dok je druga bila izložena težim kognitivnim izazovima.

Stručnjaci upozoravaju, ove namirnice nikako ne smijete kupovati u trgovini: Jedna bi vas mogla posebno iznenaditi

Mjerenja razine glutamata u dijelu mozga zvanom lateralni prefrontalni korteks – dijelu koji je zadužen za teške zadatke i donošenje odluka – pokazala su da su na kraju obavljanja zadataka obje skupine imale slične razine glutamata. To znači da nije težina zadatka ono što uzrokuje umor, već količina odluka koje donosimo tijekom dana.

Međutim, sudionici koji su obavljali teže zadatke pokazivali su i druge znakove umora, poput širenja zjenica, što nije bio slučaj s grupom koja je radila lakše zadatke.

Kako odlučivački umor utječe na naše odluke

Istraživači su također proučavali kako umor utječe na donošenje odluka u različitim okolnostima. Na primjer, sudionicima je ponuđen izbor između manje novčane nagrade odmah i veće nagrade kasnije. Oni koji su radili teže zadatke bili su skloniji birati manju, bržu nagradu, što je sugeriralo da su birali opciju koja zahtijeva manje razmišljanja.

Ova otkrića podržava i ranija istraživanja. Studija iz 2016. godine, objavljena u časopisu Chronobiology International, pokazala je da ljudi donose racionalnije odluke ujutro nego navečer. Sudionici studije igrali su ekonomsku igru u 9 sati ujutro i u 5 sati popodne, a uočeno je da su bili oprezniji u donošenju odluka ujutro. Navečer su brže odgovarali, posebno kod odluka koje su uključivale veću neizvjesnost.

Slično tome, istraživanje iz 2021. godine, objavljeno u Journal of Retailing and Consumer Services, otkrilo je da su ljudi skloniji impulzivnim kupnjama kasnije tijekom dana, što dodatno ukazuje na smanjenje sposobnosti donošenja racionalnih odluka kako dan odmiče.

Kako se boriti protiv odlučivačkog umora

Iako odlučivački umor može zvučati neizbježno, postoje načini da ga se ublaži. Na primjer, istraživanje iz 2021. godine, koje je proveo National Bureau of Economic Research, proučavalo je donošenje odluka među sucima u Major League Baseballu. Pokazalo se da su suci, nakon kratkih pauza tijekom utakmica, bili sposobni obnoviti svoje kognitivne sposobnosti i donositi bolje odluke.

Ovo istraživanje sugerira da bi kratke pauze tijekom radnog dana mogle biti učinkovite u obnavljanju mentalne energije kod ljudi koji rade u kognitivno zahtjevnim okruženjima.

U konačnici, iako svakodnevne odluke mogu izgledati bezopasno, njihov kumulativni učinak može nas iscrpiti. Kako bismo zaštitili svoje mentalno zdravlje, važno je prepoznati znakove umora i omogućiti mozgu dovoljno odmora kako bi funkcionirao optimalno.