Dok većina hrvatskih umirovljenika jedva pokriva osnovne životne troškove, pogled prema penzionim sustavima Švicarske i Švedske otkriva potpuno drugačiju sliku. Te zemlje, poznate kao "zlatni standard" u socijalnim i mirovinskim sustavima, omogućavaju svojim umirovljenicima dostojanstven i kvalitetan život.

Švicarski mirovinski sustav jedan je od najstabilnijih u svijetu, zahvaljujući svojoj trostupnoj strukturi: Prvi stup je državna mirovina koja osigurava osnovni prihod. Prosječna državna mirovina iznosi između 2.300 i 2.400 švicarskih franaka mjesečno (oko 2.370 do 2.470 eura).

Drugi stup obuhvaća obvezne profesionalne mirovinske fondove koji povećavaju primanja umirovljenika. Treći stup odnosi se na dobrovoljnu privatnu štednju, što pruža dodatnu financijsku sigurnost.

Švicarski sustav omogućuje visok životni standard većini umirovljenika, unatoč visokim životnim troškovima. Socijalni programi, poput subvencija za zdravstveno osiguranje, pomažu onima s nižim primanjima. Umirovljenici često uživaju u kvalitetnim zdravstvenim uslugama i društvenim aktivnostima, osiguravajući aktivnu i zdravu starost.

Švedski model

Švedska također nudi snažan mirovinski sustav, temeljen na tri stupa:

Državna mirovina koja se računa prema prihodima i doprinosima tijekom radnog vijeka.

Profesionalna mirovina koja je rezultat kolektivnih ugovora poslodavaca i zaposlenika.

Dobrovoljna privatna štednja za one koji žele dodatno povećati svoja primanja.

Jedan hrvatski grad našao se na popisu najboljih gradova za mirovinu: Iznenadit će vas koji

Prosječna mirovina u Švedskoj iznosi oko 17.000 švedskih kruna (oko 1.460 eura). Država dodatno pomaže ugroženijima putem beneficija poput dodatka za stanovanje i financijske potpore starijim osobama. Zahvaljujući tim mjerama, Švedska ima nisku stopu siromaštva među starijom populacijom. Osim financijske stabilnosti, Švedska umirovljenicima nudi pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, subvencioniranom smještaju te društvenim i kulturnim aktivnostima.

Sličnosti i razlike

Obje zemlje osiguravaju svojim umirovljenicima visok životni standard, ali s različitim naglascima. Švicarski sustav temelji se na ekonomskoj stabilnosti kroz obveznu štednju, dok Švedska nudi snažnu socijalnu podršku, osobito za umirovljenike s nižim primanjima.

Međutim, i u Švicarskoj i u Švedskoj umirovljenici se suočavaju s izazovima visokih troškova života. U takvim situacijama, socijalni programi pružaju ključnu podršku, omogućujući dostojanstven život čak i onima s manjim primanjima.

Dok se umirovljenici u Švicarskoj i Švedskoj često mogu vidjeti u restoranima, na putovanjima ili društvenim događanjima, u Hrvatskoj je realnost znatno drugačija. Ovi primjeri iz svijeta pokazuju kako stabilan i dobro strukturiran mirovinski sustav može osigurati sigurno i dostojanstveno starenje.