Svi smo barem jednom otišli u restoran s namjerom da naručimo običan burger i pomfrit, samo da bismo se na kraju našli pred izborom luksuznog odreska s kremastim krumpirom i svježim povrćem iz lokalnog uzgoja. Kako to da tako lako mijenjamo mišljenje?

Odgovor leži u pažljivo osmišljenim tehnikama restoranske psihologije koje nas potiču na veće troškove, često bez našeg znanja.

Psihološki utjecaj

Prema globalnim konzultantima za restorane Aaron Allen & Associates, psihološko utjecanje počinje čim primimo jelovnik. Njegov dizajn, boje i raspored igraju ključnu ulogu u usmjeravanju naših izbora.

Boje: Zelena boja sugerira svježinu, dok crvena potiče na akciju, poput naručivanja skupljih stavki.

Došao u restoran na Braču i naručio pizzu pa se šokirao: 'To je lekcija za cijelu Dalmaciju'

Pravilo "zlatnog trokuta": Naše oči najprije odlaze u središnji dio jelovnika, zatim u gornji desni kut, pa u gornji lijevi. Restorani često na tim mjestima smještaju jela koja donose najveći profit.

Moć pridjeva i "buzzwords"

Opisi poput "hrskavi domaći pomfrit", "piletina iz slobodnog uzgoja" ili "bogata, topla čokoladna torta" ne samo da zvuče privlačno, već nas potiču na veće troškove. Nostalgija ("kao što je baka radila") ili osjećaj avanture ("omiljeno jelo iz talijanskih domova") dodatno osnažuju emocionalnu povezanost s hranom.

Cjenovna strategija

Cijene poput "99,99" djeluju prihvatljivije od "100", a izostavljanje simbola valute (npr. "8" umjesto "8 €") dodatno ublažava osjećaj trošenja. Neke restoranske strategije uključuju i pisanje cijena riječima, što također umanjuje osjećaj krivnje kod gostiju.

"Mamci" na jelovniku

Ako ste se ikada odlučili za jelo koje izgleda "razumno" u usporedbi s najskupljom stavkom, vjerojatno ste pali na trik "mamca". Primjerice, skupi ravioli s jastogom za 35 € mogu poslužiti kao usporedba koja čini špagete s mesnim okruglicama za 29,99 € privlačnijima, iako su one zapravo jeftinije za pripremu.

Utjecaj ambijenta

Toplo svjetlo svijeća, umirujuća glazba i ugodni tonovi zidova nisu slučajnost. Oni stvaraju atmosferu zbog koje želimo dulje ostati – i naručiti desert ili kavu. Cornellovo istraživanje iz 2012. godine otkrilo je da mekše osvjetljenje i glazba smanjuju unos kalorija, ali povećavaju užitak, što omogućuje restoranima posluživanje manjih porcija uz jednako zadovoljstvo gostiju.

Sada kada znate trikove restoranske psihologije, možete promišljeno pristupiti jelovniku i ambijentu. No, hoćete li uspjeti odoljeti tim suptilnim znakovima i zadržati kontrolu nad svojim troškovima?