Umjesto toga, najrjeđi i najvrjedniji sir izrađuje se od mlijeka magarica. Ovaj izvanredni proizvod, poznat kao "pulski sir," dolazi iz Srbije i njegova cijena doseže nevjerojatnih 1300 eura po kilogramu. Magareće mlijeko, koje se koristi za njegovu izradu, ima izuzetne nutritivne vrijednosti, uključujući visoki udio vitamina C i nizak sadržaj masnoća, što doprinosi posebnosti ovog sira.

Iako zvuči neobično, najskuplji sir na svijetu ne potječe ni od kravljeg ni od kozjeg mlijeka – već se izrađuje od mlijeka magarica.

Ovaj jedinstveni sir, poznat kao "pulski sir," proizvodi se u Srbiji prema staroj obiteljskoj recepturi koja se prenosi s koljena na koljeno. Cijena mu dostiže nevjerojatnih 1300 eura po kilogramu. Proces proizvodnje uključuje tri ručne mužnje dnevno, a zbog male količine mlijeka koju magarice daju, ovaj sir je izuzetno rijedak i dragocjen.

Magareće mlijeko je izvanredno zbog visokog sadržaja vitamina C – čak 60 puta većeg nego u kravljem mlijeku – i niskog udjela masnoća. Litra ovog mlijeka košta oko 50 eura, dok sir ima lagano mrvičastu teksturu i blago slatkast, orašasti okus.

Posebne pasmine magaraca

Pulski sir se proizvodi u zaštićenom prirodnom rezervatu Zasavica, gdje se uz magarice uzgajaju i mangulice. Zbog skupog procesa proizvodnje, za jedan kilogram sira potrebno je oko 25 litara mlijeka. Magarica dnevno proizvede samo 1,5 do 2 litre mlijeka, dok krava može dati do 60 litara dnevno. Sir zrije u 50-gramskim kalupima oko mjesec dana prije nego što je spreman za konzumaciju, a obično se koristi kao luksuzni dodatak jelima.

Broj balkanskih magaraca, kao i mnogih izvornih pasmina u Srbiji, je u opadanju. Na ovim prostorima razvila se i posebna pasmina – banatski magarac. DNK analiza velikih primjeraka otkrila je da su genetski različiti od uobičajenih balkanskih magaraca, što ih čini posebnom pasminom.

Oko 30 magaraca u rezervatu Zasavica pripada banatskoj pasmini, koja je stigla u 18. stoljeću zahvaljujući carici Mariji Tereziji, koja ih je uvezla iz Španjolske za rad u vinogradima.

Liječnik Jakovljević upozorava na ove promjene na koži: 'Mogu biti znak strašne bolesti'

Ovi magarci su, zbog svoje manje veličine ali jednake snage u usporedbi s konjima, bili idealni za rad u uskim redovima vinove loze. Iako su prvotno bili nastanjeni na sjeveru Vojvodine, kasnije su se proširili i na Banat. Danas se ova tradicija obilježava utrkama magaraca u Bačkim Vinogradima kod Palića. Farma u Zasavici, s oko 300 muznih magarica, najveća je te vrste u jugoistočnoj Europi.