U dubinama Danskog prolaza, između Islanda i Grenlanda, skriva se najveći vodopad na svijetu. Iako je nevidljiv oku, Danski podvodni vodopad impresivne je visine od 11.500 stopa (3.500 metara), čineći ga više nego deset puta višim od najpoznatijeg kopnenog vodopada, Angelovog slapa u Venezueli.

Iako se cijeli pad odvija ispod površine, sam vodopad visok je otprilike 2.000 metara, jer pada u duboki bazen hladne vode koji se prostire preostalih 1.500 metara niz padinu. Širina vodopada odgovara širini Danskog prolaza, odnosno oko 480 kilometara, dok se morsko dno spušta u duljini od 500 do 600 kilometara.

Prema Mikeu Clareu, stručnjaku za morske geosustave iz Nacionalnog centra za oceanografiju Ujedinjenog Kraljevstva, topografija ovog podvodnog slapa izgleda poput "relativno blage padine". Unatoč svojoj masivnosti, brzina vode u Danskom vodopadu iznosi samo 0,5 metara u sekundi, znatno sporije od 30,5 metara u sekundi, koliko iznosi brzina vode u slapovima Niagare. "Kad biste se našli tamo dolje, vjerojatno ne biste primijetili previše aktivnosti," izjavio je Clare za Live Science.

Povijest urezana ledom

Danski podvodni vodopad oblikovali su ledenjaci tijekom posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 17.500 do 11.500 godina. Smješten na Arktičkom krugu, ovaj prirodni fenomen preusmjerava hladne polarne vode iz Grenlandskog, Norveškog i Islandskog mora prema Irminškom moru, dijelu Sjevernog Atlantika koji igra ključnu ulogu u globalnoj cirkulaciji oceana.

Vode iznad vodopada dosežu dubinu od oko 400 metara, no samo donjih 200 metara vode prelijeva se niz padinu. Gornji slojevi miješaju se s toplijom vodom koja teče prema sjeveru, dok donji slojevi nastavljaju prema jugu, prateći morsko dno sve do Antarktike. Tamo ulaze u globalni sustav morskih struja poznat kao termohalinska cirkulacija.

Nevidljiva, ali ključna pojava

Na površini Danskog prolaza nećete vidjeti ništa što bi sugeriralo postojanje ovog podvodnog diva. "S površine izgleda kao tipični sunčani Arktik," izjavila je Anna Sanchez Vidal, profesorica morskih znanosti sa Sveučilišta u Barceloni, koja je 2023. vodila istraživačku ekspediciju u prolaz. Čak ni sateliti ne mogu izravno detektirati vodopad; njegovo postojanje potvrđuju samo pokazatelji poput razlika u temperaturi i salinitetu vode.

Najveći, ali ne jedini

Danski vodopad nije jedini poznati podvodni slap na svijetu, ali njegovu veličinu nijedan drugi ne može nadmašiti. Mike Clare objašnjava da slični fenomeni, poznati kao "knickpoints", često nastaju uz kontinentalne rubove i nalikuju slapovima na kopnu, ali su značajno manji od ovog podvodnog giganta.

Danski podvodni vodopad podsjetnik je na to koliko još nepoznatih čuda kriju dubine svjetskih oceana. Ovo je impresivan primjer kako priroda može stvoriti spektakularne, a ipak nevidljive fenomene koji oblikuju naš planet i njegovu klimu.