Preporuke o prehrani često se mijenjaju, ali jedna stvar ostaje konstantna: vrijeme obroka može imati jednako važan utjecaj na naše zdravlje kao i ono što jedemo. Dok su Britanci tradicionalno savjetovani da izbjegavaju kasne večere i da ručak učine najobilnijim obrokom dana, nova istraživanja i mišljenja stručnjaka otkrivaju da i vrijeme ručka može igrati ključnu ulogu u regulaciji tjelesne težine i općem zdravlju.

Prema Leni Bakovic, registriranoj dijetetičarki iz Floride, najbolje vrijeme za ručak je četiri do pet sati nakon doručka. "Ako se netko probudi u 7 sati i pojede hranjiv doručak u 8 sati, vjerojatno će osjetiti glad oko 12 ili 13 sati," objasnila je Bakovic u intervjuu za Real Simple.

Kasniji ručak može otežati metabolizaciju hrane i povećati vjerojatnost da će ljudi preskočiti večeru ili posegnuti za nezdravim grickalicama kasno navečer.

Znanstveni dokazi

Znanstvenici iz Španjolske potvrdili su ove tvrdnje, naglašavajući da oni koji ručaju kasno troše manje kalorija u mirovanju nego oni koji jedu ranije, oko 13 sati. Studija, objavljena u časopisu Nutrients, pokazala je da su sudionici koji su ručali u 16:30 sati imali nestabilnu razinu šećera u krvi tijekom dana i sporije su pretvarali ugljikohidrate u energiju.

Ranija istraživanja pokazala su da dugotrajno izbjegavanje obroka može uzrokovati naglo povećanje razine šećera u krvi kada se konačno jede, osobito ako obrok sadrži puno ugljikohidrata. Ove nagle promjene razine šećera povećavaju rizik od padova šećera kasnije tijekom dana, što može potaknuti pojačan osjećaj gladi i dovesti do prejedanja ili nezdravog grickanja.

Dosljednost je ključna za zdravlje

Bakovic također upozorava da nepravilni obrasci prehrane mogu negativno utjecati na naše zdravlje jer narušavaju cirkadijalni ritam – unutarnji sat tijela koji regulira prijelaz između dana i noći. "Kao što je dosljedan ciklus spavanja i buđenja važan da bismo se osjećali usklađeno, isto vrijedi i za vrijeme obroka," ističe.

Redovito konzumiranje ručka u isto vrijeme svaki dan pomaže uskladiti osjećaj gladi i sitosti s prirodnim ritmom tijela, što može poboljšati metaboličko zdravlje i opću dobrobit.

Prehrana i dugovječnost

Osim vremena obroka, i vrsta hrane koju konzumiramo za ručak može igrati ulogu u dugovječnosti. Dr. Valter Longo, stručnjak za starenje i biologiju sa Sveučilišta Južne Kalifornije, tvrdi da lagani obroci, poput orašastih plodova i voća, mogu povećati šanse za dug život. "Lagani ručak je koristan jer ne izaziva nagli porast inzulina i sve postprandijalne posljedice koje dolaze s obilnim obrokom," objasnio je Longo.

Longo, poznat i kao osnivač poznate 5:2 dijete, preporučuje da se jede dovoljno rano kako bi se omogućilo 12 sati posta između večere i doručka sljedećeg dana. Ovaj pristup potiče autofagiju, proces u kojem tijelo razgrađuje i reciklira oštećene stanice, što pomaže u usporavanju procesa starenja.

Pravovremeni ručak za zdraviji život

Prema savjetima stručnjaka, idealno vrijeme za ručak je između 12 i 13 sati, a ključ je u dosljednosti i izboru hranjivih namirnica. Kasni obroci mogu negativno utjecati na metabolizam, razinu šećera u krvi i opće zdravlje, dok redoviti i uravnoteženi ručkovi mogu doprinijeti mršavljenju, boljoj energiji i potencijalno duljem životu.

U svijetu u kojem smo često preplavljeni različitim prehrambenim trendovima, možda je rješenje jednostavnije nego što mislimo: slušati prirodne signale tijela i odabrati pravo vrijeme za obrok.