Arheolozi su otkrili ostatke drevnog vrta ispod temelja Crkve Svetog groba u Jeruzalemu, što bi moglo potvrditi evanđeoski opis mjesta Isusova ukopa. Istraživači sa Sveučilišta Sapienza u Rimu analizirali su biljne ostatke pronađene na tom mjestu i datirali ih u razdoblje prije kršćanstva, otprilike u vrijeme Isusova razapinjanja i pokopa, oko 33. godine.

Prema Evanđelju po Ivanu (19,41): "Na mjestu gdje je bio razapet bijaše vrt i u vrtu novi grob, u koji još nitko nije bio položen. Ondje položiše Isusa." Voditeljica istraživanja, Francesca Romana Stasolla, izjavila je za The Times of Israel: "Evanđelje spominje zelenu površinu između Kalvarije i grobnice, a mi smo identificirali kultivirane terene."

Ovo otkriće ponovno otvara raspravu o točnoj lokaciji Isusova groba. Dok mnogi znanstvenici smatraju da se nalazi u Crkvi Svetog groba, neki tvrde da Vrtna grobnica u Jeruzalemu bolje odgovara biblijskim opisima.

Dokazi o maslinama i vinovoj lozi stari 2.000 godina

Iskopavanja su započela 2022. godine tijekom renovacije crkve, a istraživači su pronašli tragove maslina i vinove loze iz razdoblja prije 2.000 godina.

Iako još nisu završena radiokarbonska ispitivanja (metoda kojom se određuje starost uzoraka mjerenjem raspadanja izotopa ugljika-14), prvi rezultati upućuju na postojanje poljoprivrednih površina u vrijeme kada se vjeruje da je Isus bio pokopan.

Prema Stasolli, skriveni slojevi ispod poda crkve pružaju dragocjene informacije o povijesti drevnog Jeruzalema. "Crkva je sagrađena na kamenolomu, što nas ne iznenađuje jer velik dio Starog grada Jeruzalema stoji na kamenolomu. Taj kamenolom bio je aktivan još u željezno doba. Tijekom iskapanja pronašli smo keramiku, svjetiljke i druge svakodnevne predmete iz tog razdoblja."

Od kamenoloma do poljoprivrednih površina i groblja

Nakon što je kamenolom prestao s radom, prostor je pretvoren u obradive površine. "Podignuti su niski kameni zidovi, a prostor između njih ispunjen je zemljom," objašnjava Stasolla.

Uz poljoprivredne površine, kamenolom je kasnije postao i groblje, s grobnicama isklesanim u stijeni.Stasolla sugerira da je car Konstantin I. znao koja je grobnica Isusova te da je sagradio crkvu iznad nje kako bi je izolirao od ostalih grobnica.

Tijekom istraživanja, tim je također otkrio kružni mramorni postament ispod svetišta koje okružuje ono što se smatra Isusovim grobom. Planiraju daljnja ispitivanja kako bi utvrdili starost i podrijetlo mramora.

Nevjerojatno otkriće izgubljenog srednjovjekovnog oltara

U srpnju 2024. arheolozi iz Austrijske akademije znanosti (OeAW) objavili su da su u Crkvi Svetog groba pronašli senzacionalan povijesni artefakt – srednjovjekovni oltar koji je nestao nakon požara u 19. stoljeću.

Kamena ploča duga osam i široka pet stopa bila je ukrašena vrpčastim ornamentima u stilu rimskih umjetnika iz srednjeg vijeka. Istraživači vjeruju da se radi o oltaru posvećenom 1149. godine.

Iako se ploča cijelo vrijeme nalazila unutar crkve, prednja strana bila je prekrivena grafitima turista, zbog čega je stoljećima ostala neprepoznata. No, neobični ukrasi na stražnjoj strani istraživače su doveli do tzv. "Cosmatesque" tehnike.

Tajna "Cosmatesque" umjetnosti i njezina povezanost s papom

"Cosmatesque" je poseban način ukrašavanja mramora, koji su isključivo koristili majstori iz papinskog Rima, prenoseći umijeće s generacije na generaciju. Tim objašnjava: "Karakteristika ove tehnike bila je sposobnost majstora da s malim količinama dragocjenog mramora ukrase velike površine."

Tijekom srednjeg vijeka, mramor se većinom reciklirao iz drevnih građevina, pa su majstori morali maksimalno iskoristiti ono što su imali, slažući geometrijske uzorke i raskošne ukrase. Takvi su radovi bili iznimno cijenjeni u Vatikanu, pa su rijetko izlazili iz Rima. Izvan Italije, jedini poznati primjer Cosmatesque umjetnosti nalazi se u Westminsterskoj opatiji u Londonu.

"Cosmatesque oltar otkriven u Jeruzalemu morao je biti izrađen uz papin blagoslov," tvrde istraživači. "Poslavši jednog od Cosmatesque majstora u Kraljevstvo Jeruzalem kako bi izradio novi visoki oltar u najsvetijoj kršćanskoj crkvi, papa je podržao kršćanske pretenzije na taj grad." Nova arheološka otkrića u Crkvi Svetog groba mogla bi promijeniti razumijevanje drevnog Jeruzalema i potvrditi biblijske opise mjesta Isusova pokopa.

Dok se nastavljaju istraživanja i analize, jedno je sigurno – ovaj sveti lokalitet i dalje otkriva slojeve svoje bogate i kompleksne prošlosti.