Ispod površine oceana, na dubini od svega 25 metara, u blizini japanskih otoka Ryukyu, nalazi se enigmatična kamena struktura koja i gotovo četiri desetljeća nakon otkrića zbunjuje znanstvenike i istraživače. Nazvana Yonaguni spomenik, ova monumentalna građevina mogla bi iz temelja promijeniti našu percepciju o povijesti civilizacije.

Struktura visoka oko 27 metara sastoji se od pravilnih, oštrih stepenica i djeluje kao da je potpuno isklesana od kamena, što je mnoge navelo na zaključak da je riječ o građevini koju je stvorio čovjek. No, analize stijena pokazuju da su stare više od 10.000 godina, što sugerira da je, ako ju je zaista izgradila neka civilizacija, to moralo biti prije nego što je to područje potonulo ispod razine mora – dakle, prije više od 12.000 godina.

Takvo datiranje smješta Yonaguni spomenik daleko u prošlost, znatno prije izgradnje poznatih drevnih građevina poput egipatskih piramida i Stonehengea, te ruši dosadašnja znanstvena uvjerenja prema kojima je sposobnost gradnje velikih struktura nastala tek paralelno s razvojem poljoprivrede prije otprilike 12.000 godina.

Prirodna pojava?

Ako se pokaže da je ovo zaista djelo ljudskih ruku, to bi moglo otvoriti vrata teorijama o izgubljenim civilizacijama – poput legendarne Atlantide – i natjerati povjesničare da preispitaju sve što su do sada smatrali činjenicama.

Zbog svoje jedinstvenosti, Yonaguni je već dobio nadimak „Japanska Atlantida“, no skeptici i dalje osporavaju mogućnost da su tajanstvene podvodne formacije djelo čovjeka. Mjesto je nedavno ponovno dospjelo u središte javnosti zahvaljujući debati između kontroverznog autora Grahama Hancocka i arheologa Flinta Dibblea u emisiji The Joe Rogan Experience.

Dibble je tijekom emisije odbacio mogućnost ljudske izgradnje strukture: "Vidio sam mnogo neobičnih prirodnih formacija i ovdje ne vidim ništa što me podsjeća na ljudsku arhitekturu.“ Hancock mu je uzvratio: „Zapanjujuće mi je, Flint, da to vidiš kao potpuno prirodnu pojavu. Očito gledamo različitim očima.“

Ili umjetno izrađena struktura?

Hancock tvrdi kako fotografije zaronjenih istraživača jasno prikazuju umjetno izrađene lukove, megalite, stepenice, terase i čak isklesano kameno „lice“. Ukoliko se potvrdi da je ova građevina nastala prije više od 10.000 godina, Yonaguni bi se pridružio rastućem broju drevnih građevina koje su prema današnjem znanju trebale biti nemoguće za izgradnju u to vrijeme.

Jedna od njih je Göbekli Tepe u Turskoj, arheološko nalazište iz razdoblja Prijelaznog neolitika, koje se smatra naseljenim od oko 9500. do 8000. godine prije Krista – više od 5000 godina prije izgradnje egipatskih piramida i otprilike 6000 godina prije Stonehengea.

Još starija od Göbekli Tepea i Yonagunija mogla bi biti struktura Gunung Padang u Indoneziji, koju su nizozemski istraživači ponovno otkrili 1890. godine. Istraživanja su pokazala da se unutar vulkanskog brda skriva megalit dubok 30 metara, čija starost prema nekim procjenama prelazi 16.000 godina. Znanstvenici tvrde da ova građevina dokazuje kako su društva lovaca-sakupljača možda bila daleko naprednija nego što se ranije mislilo.

Geološki fenomen ili drevna civilizacija?

Japanski znanstvenik dr. Masaaki Kimura, koji je provodio testiranja starosti Yonagunijevih stijena, utvrdio je da je riječ o pješčenjaku starijem od 10.000 godina. U to bi vrijeme struktura još bila na suhom, prije nego što je rast razine mora, uzrokovan otapanjem ledenjaka krajem posljednjeg ledenog doba, prekrio taj dio kopna. Znanstvene studije pokazuju da je prije oko 20.000 godina razina mora bila i do 120 metara niža nego danas.

No, nije svatko uvjeren u teoriju o izgubljenoj civilizaciji. Dr. Robert Schoch s Bostonskog sveučilišta 1999. godine iznio je stav da je Yonaguni ipak prirodna formacija. U svom izvješću navodi da lokalitet ima mnogo zajedničkih karakteristika s ostalim geološkim formacijama u blizini te da se nalazi na seizmički aktivnom području, oko 100 kilometara istočno od Tajvana.

Prema njegovim riječima, lomovi i ravne plohe koje tvore „stepenice“ mogle bi biti rezultat prirodnog pucanja pješčenjaka. Schoch je također istaknuo da je površina stijena tijekom vremena prekrivena morskim organizmima, što doprinosi prividu pravilnosti i umjetnog porijekla.

„Kada ljudi gledaju fotografije Yonaguni spomenika, zbog pravilnosti površina i oštrih kutova često steknu dojam da je riječ o umjetnoj strukturi,“ piše Schoch. Ipak, zaključuje: „Smatram da se struktura treba promatrati prvenstveno kao prirodni fenomen, sve dok se ne pronađu čvršći dokazi koji bi ukazivali na suprotno. No, nikako ne tvrdim da je slučaj u potpunosti zaključen.“

Je li Yonaguni dokaz izgubljene civilizacije ili tek neobičan geološki fenomen? Znanost još nije dala konačan odgovor, ali sve više istraživača poziva na dodatna istraživanja koja bi mogla ispisati novu povijest čovječanstva.