Na više od 1.000 metara ispod gotovo zaleđene površine Antarktičkog poluotoka, znanstvenici su uspjeli zabilježiti fascinantne prizore neobičnih lignji, snimljenih u zapanjujućim detaljima. Ova rijetka podvodna snimanja rezultat su ekspedicije koju su između prosinca 2024. i siječnja 2025. zajednički proveli Minderoo-UWA Deep-Sea Research Centre i Inkfish.

Korištenjem daljinski upravljanog podvodnog vozila (ROV), tim je na dubini od 1.000 metara naišao na vrstu glavonošca pod nazivom Moratoothopsis longimana. Riječ je o sablasno bijeloj lignji s iznimno dugim i gracioznim krakovima. "O ovoj vrsti iz dubokog mora ne zna se mnogo, ali njezino ime ukazuje na neuobičajeno duge ruke. Vjerojatno se radi o grabežljivcu iz srednjih vodenih slojeva, a ovakva opažanja su vrlo rijetka", naveli su istraživači na Instagramu uz objavu snimke.

Na sličnoj dubini istraživači su dokumentirali i vrstu Slosarczykovia circumantarctica, glavonošca s prozirnim tkivom koje omogućuje jasan pogled na unutarnje organe, uključujući probavni sustav. Osim toga, ova lignja ima velika svjetlucava oka, prilagođena za snalaženje u potpunom mraku dubokog oceana, gdje svjetlost ne dopire.

Ekstremni uvjeti

No, najveće iznenađenje ekspedicije bila je pojava vrste Alluroteuthis antarcticus, koju su istraživači uočili na još većoj dubini – 1.500 metara. Posebno upečatljiv bio je primjerak jarko crvene boje, koji je u svojim krakovima držao plijen – vjerojatno plašt druge lignje, možda čak i pripadnika vlastite vrste.

Antarktičko more dom je brojnih vrsta glavonožaca, u rasponu od minijaturne vrste Brachioteuthis koja mjeri svega 15 centimetara, do golemosti poput Mesonychoteuthis, poznate kao kolosalna lignja, koja može narasti i do 4 metra. Tu je i divovski antarktički hobotnjak koji vreba kroz ledene vode oko kontinenta.

Kako bi preživjeli ekstremne uvjete Južnog oceana, mnoge od ovih vrsta razvile su jedinstvene fiziološke osobine. Primjerice, divovski antarktički hobotnjak ima specijaliziranu plavu krv koja omogućuje učinkovit prijenos kisika kroz tkiva na temperaturama ispod ništice. Neke druge vrste razvile su antifriz-proteine u krvi kako bi spriječile smrzavanje u izrazito hladnoj vodi, piše IFL Science.

Istražuju zanemarene vode

Iako je znanosti trenutačno poznato nekoliko desetaka vrsta lignji iz Južnog oceana, pretpostavlja se da mnoge još nisu otkrivene te uspijevaju izbjeći svaki ljudski kontakt. Biodiverzitet ovoga područja, izvan samih glavonožaca, još uvijek nije u potpunosti istražen. Oštri klimatski uvjeti i udaljenost Antarktike dugo su ometali ozbiljnije znanstveno istraživanje, no suvremena tehnologija sada otvara nove mogućnosti, što potvrđuje i najnovija ekspedicija tima iz Minderoo-UWA Deep-Sea Research Centre.

Ova australska znanstvena skupina specijalizirala se za istraživanja dubokih, često zanemarenih voda južne Zemljine polutke – od zaleđenih dubina Južnog oceana do udaljenih rovova Tihog oceana.

U razdoblju od srpnja do listopada 2024. godine, isti su istraživači proveli misiju u Tongeškom rovu, jednom od najdubljih dijelova svjetskih oceana, gdje su uspjeli zabilježiti iznimno rijedak prizor lignje vrste bigfin, poznate po svom izvanzemaljskom izgledu i nevjerojatno dugim krakovima.