Odvjetnik otkrio po kojoj riječi ćete prepoznati lažljivca: 'Dovoljno je postaviti jednostavno pitanje'
Jefferson Fisher, pravnik i vrsni komunikacijski strateg, nedavno je u razgovoru za podcast Diary of a CEO podijelio zanimljivo zapažanje: postoji jedna riječ koju ljudi redovito koriste kada pokušavaju sakriti istinu — i upravo ta riječ ih najčešće otkriva.
Radi se o apsolutima. Kad netko na optužbu odgovori s "nikad" ili "uvijek", postoji velika vjerojatnost da nešto skriva. "Ekstremi su sumnjivi", tvrdi Fisher, objašnjavajući da oni koji govore istinu češće koriste nijansiranije izraze, dok lažljivci posežu za kategoričkim negacijama kako bi prikrili nesigurnost, prenosi New York Post.
Fisher je ilustrirao to primjerom: zamoljen da odgovori na pitanje je li slao poruke tijekom vožnje, rekao je: "Ne, nikad ne šaljem poruke dok vozim." Upravo riječ nikad, kaže, odaje nelagodu i pokušaj da se djeluje uvjerljivo — a zapravo se prikriva istina. "Tko danas stvarno nikad ne pošalje poruku dok vozi?" pita retorički Fisher, aludirajući na to da takve izjave obično zvuče predobro da bi bile istinite.
Uvjeren je da ih može otkriti
Osim upotrebe apsolutnih izraza, još jedan znak koji može odati lažljivca jest brzina odgovora. Ljudi koji govore istinu često zastanu, promisle, prisjete se detalja. Oni koji lažu, naprotiv, ispaljuju gotove odgovore kao iz topa. Upravo zato Fisher savjetuje da, kad želite doznati istinu, ponovite pitanje sporo i jasno. To često zbuni osobu i iz nje izvuče istinu. "Tada dolazi ono: 'Pa, ponekad jesam…' — i maska padne", ističe.
No, laganje nije samo problem u komunikaciji – ostavlja i psihološke tragove. Nizozemski znanstvenici sa Sveučilišta Twente proveli su studiju u kojoj su zamolili sudionike da tijekom jednog dana prate koliko puta lažu. Rezultati su pokazali da je većina, njih 69%, tvrdila da nije izrekla nijednu laž. Ipak, 22% ispitanika priznalo je da je slagalo iz osobne koristi, dok je 8% to učinilo da bi zaštitilo druge.
Najzanimljiviji dio studije? Ljudi koji su priznali da su lagali – osjećali su se lošije sami sa sobom. Naime, nakon što su se prisjetili situacije u kojoj su izrekli neistinu, kod njih je zabilježeno niže samopouzdanje u usporedbi s onima koji su se prisjetili trenutaka iskrenosti. Zaključak? Istina možda ne boli samo druge — nego i onoga tko je skriva.
