Usred noći svijet često poprima tamnije i neprijateljskije lice. Dok ležimo budni, promatrajući strop u tišini, mnogi osjećaju poriv za utjehom – bilo kroz cigaretu, čokoladu ili obrok bogat ugljikohidratima. Znanstvenici sada potvrđuju ono što su mnogi od nas već doživjeli: ljudski um noću mijenja način rada, a negativne emocije mogu preuzeti kontrolu.

Prema novom znanstvenom radu objavljenom u časopisu Frontiers in Network Psychology, mozak tijekom noći prelazi u stanje u kojem su emocije, odluke i percepcija značajno drukčije nego danju. Kako prenosi Science Alert, negativne misli nakon ponoći postaju dominantne, dok pozitivne ustupaju mjesto zabrinutosti, tjeskobi i impulzivnosti. U tom stanju, opasne ideje djeluju privlačnije, a unutarnje kočnice slabe.

Uloga cirkadijalnog ritma u noćnim promjenama uma

Znanstvenici vjeruju da ključnu ulogu u ovom fenomenu ima naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji upravlja ciklusima budnosti i spavanja tijekom 24 sata. Tijekom dana mozak je usmjeren na aktivnosti i interakciju s okolinom, dok noću prirodno teži odmoru i snu.

“Postoje milijuni ljudi koji su budni noću, a njihova mozga ne funkcioniraju optimalno kao tijekom dana,” izjavila je neurologinja Elizabeth Klerman sa Sveučilišta Harvard, ističući potrebu za dodatnim istraživanjem zbog mogućeg utjecaja na zdravlje i sigurnost.

S evolucijskog stajališta, ovakva prilagodba imala je smisla – naši su preci danju bili aktivni u lovu i sakupljanju, dok je noć predstavljala rizik od grabežljivaca. Noćna budnost tada je služila za prepoznavanje opasnosti, no u današnjem kontekstu taj bi mehanizam mogao uzrokovati više štete nego koristi.

Noć kao prostor za rizik: ovisnosti, impulsi i samoubojstva

Jedna od ključnih točaka u istraživanju je sve veći broj rizičnih ponašanja koja se javljaju noću. Autori hipoteze “Um nakon ponoći” navode konkretne primjere: ovisnik o heroinu koji danju kontrolira žudnju, ali joj noću podliježe, ili student koji tijekom besanih noći razvija osjećaj bespomoćnosti i duboke usamljenosti.

Statistika potvrđuje ozbiljnost ovih pojava. Rizik od samoubojstva između ponoći i 6 sati ujutro čak je tri puta veći nego u ostalim dijelovima dana. Samoozljeđivanje i suicidalne misli češći su upravo tada, a znanstvenici sugeriraju da je tome razlog nesklad između unutarnjih bioloških ritmova i stvarnog ponašanja.

Povećana je i konzumacija opasnih tvari. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da je rizik od predoziranja opioidima noću čak 4,7 puta veći. Neki stručnjaci to pripisuju utjecaju mraka i umora, no sve je više dokaza da i same neurološke promjene koje se događaju noću imaju ključnu ulogu.

Tko je u najvećem riziku i što još ne znamo?

Znanstvenici, uključujući Klerman, ističu kako nijedna studija do sada nije detaljno istražila utjecaj nedostatka sna i cirkadijalnog rasporeda na obradu nagrada i donošenje odluka kod ljudi. Posebno su ugrožene osobe koje rade noćne smjene – piloti, liječnici, medicinske sestre i drugi – no još uvijek ne znamo kako se njihov mozak dugoročno nosi s takvim obrascem budnosti.

Unatoč činjenici da je mozak aktivan i tijekom noći, ostaje mnogo nepoznanica o tome kako točno funkcionira kada odstupa od prirodnog ritma.