Nedavna znanstvena studija o ponašanju smreka tijekom djelomične pomrčine Sunca izazvala je veliku pozornost javnosti, ali i podijeljene reakcije u znanstvenoj zajednici. Istraživački tim predvođen fizičarom Alessandrom Chiolerijem s Talijanskog instituta za tehnologiju i ekologicom Monicom Gagliano sa Sveučilišta Southern Cross u Australiji tvrdi da su stabla pokazala sinkronizirane bioelektrične promjene koje su započele satima prije same pomrčine, sugerirajući "anticipatornu reakciju".

U istraživanju provedenom na visini od oko 2000 metara nadmorske visine u talijanskim Dolomitima, znanstvenici su postavili udaljene senzore na tri zdrave smreke (dvije starosti oko 70 godina i jednu od 20 godina), kao i na pet panjeva. Ti su senzori mjerili električne struje koje nastaju kada nabijene molekule putuju kroz stanice živih organizama.

"Naši rezultati pokazali su da su smreke pokazale sinkronizirane promjene u bioelektričnoj aktivnosti unaprijed, sugerirajući aktivan, a ne samo pasivan odgovor na dolazeće zatamnjenje," izjavila je Gagliano za Live Science. "Najizraženiji rani znakovi uočeni su kod starijih stabala, što ukazuje na kapacitet sličan memoriji povezan s njihovom dobi i okolišnom poviješću."

Gagliano je zaključila da bi ovo mogla biti prva znanstvena potvrda da se stabla u šumi ponašaju kao koordinirani kolektivni sustav, više kao integrirana mreža nego kao izolirani pojedinci. Studija je objavljena 30. travnja u časopisu Royal Society Open Science.

Znanstveni skepticizam: Je li riječ o znanstvenom otkriću ili senzacionalizmu?

Unatoč intrigantnim tvrdnjama, mnogi znanstvenici dovode u pitanje znanstvenu valjanost studije.

James Cahill, biljni ekolog sa Sveučilišta Alberta u Kanadi, izrazio je zabrinutost zbog samog objavljivanja rada: "Ova studija ne zadovoljava osnovne znanstvene standarde. Imaju uzorak od samo tri stabla i testiraju preko deset varijabli. Uvijek ćete pronaći neki uzorak ako radite na taj način."

Cahill upozorava da su reakcije biljaka na promjene svjetlosti poznate i očekivane: "Ako ugasite svjetla u stakleniku ili dođe noć, svaka biljka će smanjiti transpiraciju i fotosintezu. Je li to koordinacija?"

Prema njegovim riječima, detekcija bioelektričnih promjena nije spektakularna sama po sebi, jer ih sadrži svaki živi materijal, pa nije iznenađujuće da su zabilježene i kod drveća. Također ističe da ne postoji jasna evolucijska prednost reagiranja na pomrčinu koja je rijetka i kratkotrajna pojava.

Jednostavnije objašnjenje: biljke reagiraju na promjene u svjetlosti

Cahill nudi moguće alternativno objašnjenje zašto su signali počeli mijenjati prije same pomrčine. "Biljke imaju razvijene senzore za detekciju svjetlosti, uključujući UV i plavu svjetlost, koja se prva mijenja na horizontu. Mnoge biljke počinju mijenjati svoju fotosintetsku opremu čak i prije izlaska sunca", objašnjava. "Ne vidim da je ovo nešto drugačije."

Posebno ga zabrinjava to što autori nisu usporedili podatke s klasičnim ciklusima dana i noći, što bi bio očit kontrolni eksperiment: "To me jako zabrinjava," izjavio je.

Kritike na uzorak i interpretaciju podataka

Sumnje u zaključke dodatno pojačava činjenica da su samo tri živa stabla promatrana, od čega je jedno označeno kao "mlado", iako ima 20 godina i nalazi se na drugoj lokaciji. Cahill naglašava da su tvrdnje o različitom odgovoru mladih i starih stabala time znanstveno neutemeljene.

Justine Karst, šumska ekologinja također sa Sveučilišta Alberta, bila je još izravnija: "Ne mislim da se išta može zaključiti iz eksperimenta koji nema replikate."

Karst je u 2023. godini bila suautorica studije koja je opovrgnula popularnu teoriju o tzv. "drvenoj mreži" (wood-wide web), prema kojoj stabla podzemnim gljivičnim mrežama razmjenjuju informacije i resurse. "Nadali smo se da će nakon pada teorije o drvenoj mreži novinari biti skeptičniji prema tvrdnjama da 'drveće komunicira'," rekla je Karst.

Autori brane svoj rad: 'Ovo je tek početak'

Chiolerio i Gagliano priznaju izazove koje je donijelo postavljanje opreme na gotovo 2000 metara nadmorske visine, pri temperaturama koje su padale do -15 °C. "Zbog kompleksnosti terenskog rada u alpskim uvjetima, fokusirali smo se na mali broj pažljivo odabranih stabala," objasnila je Gagliano. "Unatoč malom uzorku, podaci su bili konzistentni među različitim stablima i lokacijama. Ovo je rana faza istraživanja i temelj za šira istraživanja."

Ugled časopisa doveden u pitanje

Cahill, koji sam istražuje ponašanje biljaka i njihovu moguću kogniciju, naglašava važnost visoke razine dokaza prije iznošenja ovakvih tvrdnji. "Simpatičan sam prema alternativnim pristupima, ali radovi poput ovog otežavaju provođenje ozbiljne znanosti u kontroverznim područjima. Vrlo je razočaravajuće jer je Royal Society imao izniman ugled. Ovaj rad nije smio biti objavljen."

Na upit Live Sciencea, uredništvo časopisa Royal Society Open Science izjavilo je da je studija prošla standardni proces recenzije i da potiču akademsku raspravu. "Svaki čitatelj može poslati komentar na objavljeno istraživanje, koji će biti recenziran i objavljen uz odgovor izvornih autora."

Obećavajuća hipoteza ili pseudoznanstvena senzacija?

Premda ideja o komunikaciji među drvećem uoči pomrčine zvuči uzbudljivo i gotovo poetski, znanstvena zajednica poziva na oprez, rigorozniju metodologiju i daljnje provjere. U ovom trenutku, studija više izaziva znanstvenu kontroverzu nego što daje čvrste zaključke. No, kao što sami autori tvrde, ovo bi mogla biti tek prva stranica u potencijalno važnom poglavlju razumijevanja ponašanja biljaka.