Jer što vrijedi savršeno začinjeno jelo ako nakon njega završite u hitnoj? Iako se mnogi osjećaju samouvjereno među loncima i tavama, često previdimo osnovne higijenske i sigurnosne smjernice koje su ključne za izbjegavanje trovanja hranom.

To postaje još važnije kada kuhate za više ljudi – osobito ako su među njima djeca, stariji, trudnice ili netko tko ima slabiji imunitet. Zato je vrijeme da prestanemo ignorirati upozorenja stručnjaka i počnemo ozbiljno shvaćati kako jednostavne pogreške mogu imati neugodne posljedice. Evo koje su to najčešće greške i kako ih vrlo lako možete izbjeći – bez stresa i bez nepotrebne filozofije.

1. Jedna daska za sve? Veliko ne.

Koristiti istu dasku za rezanje mesa i voća možda se čini kao dobar način da se smanji količina suđa, ali zapravo je to recept za nevolju. Sirovo meso često nosi bakterije koje ne želite ni blizu drugoj hrani, pogotovo ako je jedete sirovu ili blago termički obrađenu.

Kako riješiti? Uložite u više daski – barem jednu za meso i jednu za povrće i voće. Najbolje su one u različitim bojama, tako da nema zabune kad je najgore. Ako ste ekstra pedantni, dodajte i treću za termički obrađeno meso.

2. Neoprano voće prije guljenja? Pogrešan redoslijed.

Možda mislite da nema smisla prati jabuku koju ćete ionako oguliti, ali upravo tu mnogi griješe. Bakterije s kore lako prijeđu na nož – i onda su već na onome što ćete pojesti.

Rješenje: Operite sve voće i povrće prije nego što ih krenete guliti ili sjeckati. Ne treba vam ni sapun ni posebna kemija – čista voda i četkica su sasvim dovoljni.

3. Hrana u hladnjaku nije vječna

Ostaci od nedjeljnog ručka možda i dalje mirišu primamljivo, ali ako su tamo već nekoliko dana, bolje ih zaobiđite. Hladnjak usporava rast bakterija, ali ih ne zaustavlja. Neke vrste čak stvaraju toksine koje ni kuhanje ne uništava.

Savjet: Sve što ne pojedete unutar 3-4 dana – ide u smeće. Kad ih podgrijavate, neka temperatura u sredini jela dosegne barem 74°C.

4. Pečete meso bez termometra? Riskirate

Nagađanje je možda dobro za loto, ali ne i za kuhanje mesa. Boja i tekstura nisu dovoljni pokazatelji je li komad mesa siguran za jelo. Neke bakterije prežive i kad meso izgleda “skuhano”.

Rješenje: Termometar za meso je mala investicija koja čini veliku razliku. Uvijek ga umetnite u najdeblji dio. Za većinu mesa ciljajte na 74°C.

5. Odmrzavanje na pultu? Nikako

Ostaviti piletinu da se lagano odmrzava na kuhinjskoj radnoj plohi djeluje kao prirodan potez – ali je zapravo pozivnica za bakterije. Temperatura između 4°C i 60°C idealna je za njihov party.

Ispravno odmrzavanje: Ili je stavite preko noći u hladnjak, ili u hladnu vodu (koju mijenjajte svakih 30 minuta). Zaboravite sobnu temperaturu.

6. Ne vjerujte samo nosu i oku

Hrana može izgledati i mirisati sasvim u redu, ali to ne znači da je sigurna. Nisu sve bakterije one koje pokvare okus – neke su opasne, a neprimjetne.

Što učiniti? Pratite koliko dugo je nešto u hladnjaku i označite spremnike datumom. I naravno, uvijek podgrijavajte do 74°C.

7. Hrana predugo vani? U smeće s njom

Ljeto, druženje, klopa vani... ali kad hrana stoji satima na stolu, bakterije se množe bez pardona.

Rješenje: Nakon najviše dva sata – gotovo. Stavite ostatke u hladnjak, i to brzo. Ako ste zaboravili koliko je stajala, ne filozofirajte – bacite.

8. Pranje sirove piletine? Zaboravite

Ovo je jedna od najtvrdokornijih kuhinjskih navika – i jedna od najopasnijih. Pranjem sirove piletine samo špricate bakterije po cijeloj kuhinji. One ne nestaju vodom – samo se šire.

Bolji plan: Ne perite. Umjesto toga, fokusirajte se na temeljitu termičku obradu i čišćenje svega što dođe u kontakt s piletinom.

Poznati filozof tvrdi da zna što se događa u zagrobnom životu: 'To nije kraj, ima još šest faza'

Kuhinja nije laboratorij, ali neka osnovna pravila morate poštovati. Nije stvar u panici, nego u pameti. Uz par dobrih navika, možete kuhati sigurno, bez brige i bez neugodnih posljedica. Jer dobar obrok vrijedi samo ako vas ne baci u krevet – i ne onaj bolnički.