Duboko ispod površine istočne Afrike odvija se golema geološka transformacija koja bi mogla zauvijek promijeniti izgled kontinenta. Znanstvenici su potvrdili da skrivena sila iz unutrašnjosti Zemlje polako razdvaja afrički kontinent, a taj proces predvodi Istočnoafrički rasjedni sustav (East African Rift System – EARS), koji se proteže u dužini od 3.200 kilometara i aktivan je već najmanje 22 milijuna godina.

Što je Istočnoafrički rasjedni sustav?

EARS se proteže kroz područje Velikih afričkih jezera, obuhvaćajući Etiopiju, Keniju, Tanzaniju i Malavi, a predstavlja granicu između dviju tektonskih ploča – Somalijske ploče i Nubijske ploče (koja je dio Afričke ploče) – koje se polako udaljavaju jedna od druge.

Prema najnovijim znanstvenim otkrićima, duboko ispod ovog područja nalazi se Afrička superpluma – golema nakupina vruće, djelomično rastaljene stijene koja dolazi iz regije između vanjske jezgre i plašta Zemlje. Upravo ta struktura, tvrde znanstvenici, uzrokuje pucanje litosfere i pogoni razdvajanje ploča.

Rascjep raste brzinom rasta ljudskih noktiju

Prema GPS mjerenjima, ploče se udaljavaju brzinom od oko 0,5 centimetara godišnje, što je otprilike brzina rasta ljudskih noktiju. Iako se dosad vjerovalo da će se potpuni razlaz kontinenta dogoditi tek za desetke milijuna godina, novi modeli sugeriraju da bi novi ocean mogao nastati za svega jedan do pet milijuna godina.

To bi značilo da bi dijelovi Somalije, istočne Etiopije, Kenije i Tanzanije mogli postati novi kontinent, dok bi zemlje poput Ugande i Zambije mogle prvi put dobiti izlaz na more – čime bi se drastično promijenili trgovački putovi i geopolitička ravnoteža u regiji.

Novi dokazi: neon iz dubina otkriva podrijetlo rascjepa

U novom istraživanju znanstvenici Sveučilišta u Glasgowu koristili su podatke s kenijskog geotermalnog polja Menengai kako bi proučili izotope plemenitog plina neona. Cilj je bio ustanoviti potječe li snaga razdvajanja iz dubokog plašta Zemlje ili je rezultat površinskih tektonskih procesa.

Prema voditelju istraživanja, profesoru Finu Stuartu, plin ne dolazi s površine, već iz regije između vanjske jezgre i plašta.

– Oduvijek nas je zanimalo kako se materijal iz duboke Zemlje uzdiže prema površini, koliko ga se prenosi i kakvu ulogu ima u oblikovanju velikih topografskih struktura na Zemlji, izjavio je Stuart.

Dodao je kako njihovo istraživanje sugerira da se ispod istočne Afrike nalazi golemi „vrući mjehur“ stijene, koji ne samo da razdvaja ploče, nego i podupire afrički kontinent, podižući ga stotinama metara iznad prosječne nadmorske visine.

Kemijski otisak potvrđuje: jedan izvor goriva za cijeli rascjep

Koristeći vrlo preciznu masenu spektrometriju, znanstvenici su pronašli dosljedan kemijski otisak na širokom području, što potvrđuje teoriju da je superpluma jedinstveni izvor energije za cijeli sustav rascjepa, a ne više manjih izvora kako se ranije smatralo.

Studija time daje presudne uvide u mehanizme raspada kontinenata i stvaranja oceana, što znanstvenicima pomaže u razumijevanju sličnih procesa kroz geološku povijest Zemlje.

Velike pukotine i potresi

Proces razdvajanja kontinenta već ima vidljive posljedice na površini. U regiji Afar u Etiopiji, 2005. godine zabilježeno je više od 400 potresa, nakon čega se iznenada otvorila pukotina duga 60 kilometara. Slično se dogodilo i 2018. godine u Keniji, gdje se u Velikoj rasjednoj dolini otvorila golema pukotina koja je prekinula cestovni promet i dodatno potvrdila da je kontinent u pokretu.

Znanstvenici predviđaju da će morska voda iz Crvenog mora i Indijskog oceana s vremenom prodrijeti u niža područja istočne Afrike, ispunjavajući rascjep i stvarajući novi oceanski bazen.

Novi ocean i novi kontinent: kako će izgledati buduća Afrika?

Ken Macdonald, morski geofizičar, objasnio je kako će Crveno more i Adenski zaljev prodrijeti kroz Afarsku regiju i Istočnoafrički rascjep, čime će nastati novi ocean.

– Ovaj dio istočne Afrike postupno će evoluirati u zaseban kontinent, rekao je Macdonald.

To znači da bi Somalija, Kenija i Tanzanija jednog dana mogle činiti novi kontinent, dok bi Uganda i Zambija mogle dobiti morsku obalu, otvarajući vrata novim trgovačkim rutama i ekonomskim transformacijama.

Rascjepljivanje afričkog kontinenta uzrokuje učestale potrese, vulkanske erupcije i velike površinske pukotine, što ima izravne posljedice na svakodnevni život stanovništva u tim regijama.

Afrička superpluma mijenja budućnost planeta

Otkriće afričke superplume i sve brže razdvajanje tektonskih ploča u istočnoj Africi potvrđuju da je Zemlja i dalje geološki vrlo aktivna, a promjene koje su u tijeku imaju globalne posljedice. Od promjena krajolika i klime, do ekonomskih i geopolitičkih posljedica, nova Afrika se već oblikuje – samo što još nije prepoznatljiva golim okom.