Znanstvenici iz Švicarske upozoravaju da svakodnevna upotreba plastične ambalaže za hranu izlaže ljude konstantnoj konzumaciji mikročestica plastike – tzv. mikroplastike i nanoplastike – koje se ne zadržavaju samo prolazno u organizmu, nego se zapravo zadržavaju u organima poput srca, pluća i mozga.

Prema novom istraživanju organizacije Food Packaging Forum iz Züricha, objavljenom u časopisu npj Science of Food, čestice plastike pronađene su u nizu predmeta koje svakodnevno koristimo, uključujući bočice za bebe, čajne vrećice, plastične daske za rezanje pa čak i plastične čaše i poklopce boca.

Mikroplastika u svim oblicima i veličinama – čak i u čaju

Istraživanje je obuhvatilo 103 prethodno objavljene studije koje su analizirale tzv. "artikle u kontaktu s hranom" (food contact articles – FCA), odnosno plastične proizvode dizajnirane za pripremu, skladištenje ili konzumaciju hrane i pića.

Primjeri uključuju: bočice za bebe, čajne vrećice, čaše, plastične boce, vrećice, plastične daske za rezanje, plastičnu ambalažu i folije, jednokratne posude i poklopce.

Prema riječima dr. Zimmermanna, jednog od autora studije, mikroplastika se oslobađa tijekom uobičajene upotrebe, onako kako je i predviđeno od strane proizvođača:

"Otvaranje boce s plastičnim čepom uzrokuje trenje i abraziju, što dovodi do otpuštanja mikročestica. Isto vrijedi i za rezanje na plastičnoj dasci ili miješanje čaja vrećicom u vrućoj vodi."

Najviše mikroplastike dolazi iz plastičnih boca

Istraživači su u bazi podataka identificirali najviše unosa mikroplastike iz plastičnih boca – čak 173 odvojena slučaja – što ne znači nužno da plastične boce ispuštaju najviše čestica, već da je to najviše istraživan izvor. Ostali rezultati uključuju: 115 slučajeva iz drugih spremnika. 68 iz čajnih vrećica, 59 iz čaša, 57 iz vrećica, 27 iz bočica za bebe i pribora, 19 iz plastičnih ladica, 11 iz omota i plastičnih folija, 1 slučaj iz plastične daske za rezanje. 

Posebno zabrinjavajući podatak jest da već novorođenčad dolazi u kontakt s mikroplastikom, budući da su bočice za bebe identificirane kao značajan izvor kontaminacije.

PET plastika: Otporna, ali upitno sigurna

Većina otkrivenih materijala bila je izrađena od PET-a (polietilen tereftalat) ili njegove reciklirane verzije rPET – jednog od najraširenijih plastičnih materijala u svijetu, poznatog po tome što se razgrađuje stotinama godina.

Čestice su većinom bile veličine mikroplastike (1–1000 mikrometara), dok su ostale klasificirane kao nanoplastika (manje od 1 mikrometra) i mezoplastika (1–10 mm), dovoljno velika da se vidi golim okom.

Dosad su mikroplastika i nanoplastika već otkrivene u: ljudskoj krvi, mozgu, crijevima, posteljici nerođene djece, stolici odraslih i djece

Posljedice po zdravlje – još uvijek nedovoljno istražene, ali alarmantne

Iako su dugoročni učinci mikroplastike na ljudsko zdravlje još uvijek nepoznati, dosadašnje studije pokazuju alarmantne potencijalne posljedice, uključujući: promjene u crijevnoj mikrobioti, oksidativni stres i upale, neurotoksičnost, imunološke i reproduktivne poremećaje, hormonske disbalanse.

"Dostupni znanstveni dokazi ukazuju na to da je umanjivanje izloženosti mikroplastici i nanoplastici razumna mjera za očuvanje zdravlja," naglašava istraživački tim.

Potrebna stroža regulacija plastike u kontaktu s hranom

Autori studije pozivaju na uvođenje zakonski obveznih testiranja migracije mikroplastike i nanoplastike iz ambalaže za hranu, kako bi se sustavno pratilo što i koliko ulazi u naš organizam putem svakodnevne konzumacije hrane i pića.

Studija je provedena u suradnji sa Švicarskim saveznim institutom za znanost o vodi (Eawag) i Norveškim sveučilištem za znanost i tehnologiju u Trondheimu. Cjeloviti podaci dostupni su javnosti putem interaktivne baze.