Kada razmišljamo o visokoj razini šećera u krvi, prva asocijacija većini ljudi su slatkiši, bijeli kruh, tjestenina ili prevelika količina voća. No iako prehrana, osobito unos ugljikohidrata, ima značajan utjecaj, nije jedini faktor koji utječe na razinu glukoze u krvi. Prema najnovijim spoznajama, naše svakodnevne životne navike – od stresa do sna – igraju ključnu ulogu u održavanju stabilne razine šećera.

Stres je jedan od najpodcjenjenijih uzročnika poremećaja razine glukoze. Kada smo pod stresom, tijelo izlučuje kortizol i adrenalin, hormone koji nas pripremaju za “borbu ili bijeg”. Iako su ti hormoni korisni u kratkoročnim situacijama, kronični stres može imati ozbiljne posljedice, uključujući stalno povišenu razinu šećera u krvi. To se događa jer kortizol potiče razgradnju glikogena i oslobađanje glukoze u krvotok – pripremajući tijelo za akciju, čak i kada prijetnja ne postoji.

Nedostatak sna potiče hormonalni disbalans

Kvaliteta sna izravno je povezana s regulacijom šećera u krvi. Nedostatak sna povećava razinu kortizola, slično kao i stres, što smanjuje sposobnost tijela da učinkovito koristi inzulin. Osim toga, manjak sna remeti hormone gladi – leptin i grelin – što vodi ka povećanoj želji za slatkom, masnom i nezdravom hranom. Takav lanac događaja može brzo pogoršati stanje s razinom glukoze, osobito kod osoba koje su već osjetljive na inzulinsku rezistenciju.

Tjelesna aktivnost – ključ boljoj regulaciji glukoze

Jedan od najučinkovitijih i najjednostavnijih načina za snižavanje šećera u krvi je redovita fizička aktivnost. Tijekom kretanja, mišići koriste glukozu kao izvor energije, čime se smanjuje njezina razina u krvotoku. Čak i kratka šetnja nakon obroka može imati značajan učinak. Suprotno tome, sjedilački način života znači da se višak glukoze ne koristi i ostaje “zarobljen” u krvi, povećavajući rizik od dugoročnih komplikacija.

Kasni obroci – tihi uzročnici jutarnjeg skoka šećera

Način i vrijeme kada jedemo također ima veliki utjecaj na razinu šećera. Tijelo najefikasnije prerađuje glukozu u jutarnjim satima, dok kasnovečernji obroci – osobito oni neposredno prije odlaska na spavanje – usporavaju metabolizam i probavu glukoze. Rezultat toga može biti povišen šećer tijekom noći i ujutro, što mnogi ne povezuju s večernjim grickalicama ili “lako ću zaspati s malo keksa”.

Za zdrav šećer važni su i san, kretanje i miran um

Iako prehrana ostaje temelj regulacije šećera u krvi, ona nije cijela slika. Ravnoteža između kvalitetnog sna, kontrole stresa i redovite tjelesne aktivnosti može biti jednako važna kao i brojanje ugljikohidrata. Stoga, umjesto da se fokusirate isključivo na ono što jedete, razmislite i o tome kako živite. Jer zdrav šećer – to nije samo stvar hrane, već stvar cijelog načina života.