Unatoč tome što je Mars najbliži planetarni susjed Zemlje, njegova površina i dalje krije brojne zagonetke koje zbunjuju i fasciniraju znanstvenike. Dok čovjek još nije kročio na Crveni planet, istraživačka misija NASA-e putem rovera Perseverance neumorno radi na otkrivanju njegovih geoloških i potencijalno bioloških tajni.

Jedno od najnovijih i intrigantnijih otkrića rovera uključuje neuobičajenu stijenu prekrivenu stotinama malih sferičnih struktura, što je ponovno potaknulo pitanja o povijesti vode, vulkanskih aktivnosti i udarnih procesa na Marsu.

Otkriće kod kratera Jezero: Sfera do sfere

Rover Perseverance, koji istražuje područje oko kratera Jezero – nekadašnjeg jezera promjera 45 kilometara – tijekom dvotjedne misije proučavao je regiju poznatu kao Broom Point, na padinama Witch Hazel Hilla. Upravo ondje uočena je neobična stijena koja je privukla pozornost znanstvenika.

Kako je za NASA-u objasnio Alex Jones, doktorand s londonskog Imperial Collegea, stijena je dobila naziv St. Pauls Bay, a sastoji se od stotina tamnosivih sfera promjera svega nekoliko milimetara.

"Neke su kugle izdužene, druge oštrih rubova, što sugerira da su možda razbijeni fragmenti. Neke čak imaju i sitne rupice, što dodatno komplicira objašnjenje njihova podrijetla", napisao je Jones, ističući koliko je teško odgovoriti na pitanje: Koji je geološki proces odgovoran za njihov nastanak?

Marsovske kuglice: Stara pojava s novim nijansama

Zanimljivo je da ovo nije prvi put da NASA bilježi kuglaste strukture na Marsu. Još 2004. godine, rover Opportunity otkrio je slične formacije nazvane Marsovske borovnice u regiji Meridiani Planum, a sferule su viđene i u krateru Gale te u Neretva Vallis, kanalnom sustavu unutar samog kratera Jezero.

U većini slučajeva, znanstvenici su pretpostavili da se radi o konkrecijama – mineralnim kuglama koje nastaju kada podzemna voda bogata mineralima prolazi kroz pore stijena, ostavljajući talog koji s vremenom formira sferule.

No, kako napominje Jones, sferule ne nastaju uvijek tim putem. Na Zemlji, primjerice, mogu nastati i brzim hlađenjem kapljica rastaljene stijene tijekom vulkanskih erupcija, ali i kao rezultat kondenzacije vaporizirane stijene nakon udara meteorita.

Float rock: Stijena koja ne pripada mjestu gdje je pronađena

Ono što novu stijenu čini posebno zanimljivom jest činjenica da nije čvrsto vezana za tlo. Jones ju je opisao kao “float rock”, što znači da nije nastala na mjestu gdje je pronađena, nego je vjerojatno premještena geološkim procesima, poput klizanja, udara ili erozije.

Znanstvenici sada planiraju detaljniju analizu strukture i kemijskog sastava ove stijene kako bi utvrdili je li njezino porijeklo povezano s podzemnim vodama, vulkanskim procesima ili udarima meteorita – sve scenarije koji imaju duboke implikacije za razumijevanje geološke povijesti Marsa.

Mars ne prestaje iznenađivati

Otkriće St. Pauls Baya još je jedan dokaz koliko je Mars složen i koliko toga još ne znamo o njegovoj prošlosti. Iako je rover Perseverance tek dio uvoda u čovjekovo potencijalno buduće naseljavanje Crvenog planeta, već sada pruža neprocjenjive uvide u povijesne procese koji su oblikovali njegovu površinu.

Za sada, znanstvena zajednica s nestrpljenjem očekuje dodatne podatke i analize koje bi mogle pomoći u odgovoru na jedno od ključnih pitanja: je li Mars nekada bio domaćin životu – ili barem uvjetima pogodnima za život?

U međuvremenu, rover nastavlja svoj put kroz prašnjavi krajolik, uporno tražeći dokaze koje bi jednog dana mogli biti ključ za razumijevanje ne samo Marsa, već i prošlosti našeg vlastitog planeta.