Nuklearna elektrana Metsamor u Armeniji, izgrađena 1976. godine, sve češće se opisuje kao „Černobil na čekanju“ i „tempirana bomba“ zbog straha od moguće nuklearne katastrofe. Elektrana, koja se nalazi samo 35 kilometara od armenske prijestolnice Erevana, opskrbljuje oko 40 posto potreba zemlje za električnom energijom.

No, njezina lokacija u visoko seizmički aktivnoj zoni i zastarjela sovjetska tehnologija stvaraju ozbiljne zabrinutosti. Elektrana je već jednom bila zatvorena – nakon razornog potresa u Spitaku 1988. godine – no ponovno je puštena u rad 1995. godine, unatoč upozorenjima stručnjaka.

„Eksploziv koji može eksplodirati u svakom trenutku“

Peter Marko Tase, autor i stručnjak za južni Kavkaz, upozorava na ozbiljne rizike.

„Zbog nedostatka ekonomskih resursa i krhke strukture reaktora, možemo tvrditi da je ovaj nuklearni reaktor eksploziv koji može eksplodirati u svakom trenutku“, izjavio je Tase. „Posljedice bi bile slične katastrofi u Černobilu – kontaminacija tla, pogoršanje kvalitete vode i masovno zagađenje zraka prijetili bi Europi najmanje desetljeće u slučaju havarije.“

On ističe da je Metsamor u regiji visoke seizmičke aktivnosti te da njegov trenutni rad predstavlja ogroman rizik od nuklearne kontaminacije. „U slučaju eksplozije, to bi bila najveća radioaktivna prijetnja u Europi“, dodao je Tase.

Elektrana stara gotovo pola stoljeća

Elektrana Metsamor, smještena u blizini granice s Turskom, otvorena je 1976. godine – samo godinu dana prije neslavno poznatog Černobila. Poput elektrane u Ukrajini, i Metsamor je izgrađen sovjetskom tehnologijom.

„Danas radi samo jedan reaktor, a tehnološka oprema je vrlo stara, dok je betonska konstrukcija u iznimno lošem stanju“, upozorava Tase. „Sredinom 1980-ih Sovjetski Savez je odlučio zatvoriti ovu elektranu, ali ta odluka nikada nije provedena. Metsamor danas predstavlja neposrednu opasnost za Europu i zemlje južnog Kavkaza.“

Upozorenja stručnjaka kroz desetljeća

Zabrinutosti oko sigurnosti postojale su i prije ponovnog otvaranja 1995. godine. The Washington Post tada je objavio izjavu Viktorije Ter-Nikogossian, savjetnice armenskog parlamenta za okoliš, koja je upozorila:
„Ova nuklearna elektrana nikada ne može biti sigurna za rad. Nesreća bi značila kraj Armenije.“

Sličnog stava bio je i Morris Rosen iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je naglasio da je dizajn elektrane „očito manjkav“ te kritizirao njezinu izgradnju na potresnom području. „Sigurno je da danas nikada ne biste gradili elektranu na takvoj lokaciji,“ izjavio je Rosen.

Uloga Rusije i geopolitika energije

Metsamor je i danas pod snažnim utjecajem Moskve. Elektranom upravlja uz pomoć ruske državne agencije za atomsku energiju Rosatom, što Rusiji daje znatan geopolitički utjecaj na armensku energetsku infrastrukturu.

„Rusija planira modernizirati jedan od dvaju reaktora u Metsamoru, što će armenske porezne obveznike stajati više od 65 milijuna dolara,“ tvrdi Tase. „No, postoje ozbiljne sumnje hoće li Moskva uopće ispuniti svoj sporazum s armenskom vladom potpisan u prosincu 2023.“

Tase dodaje da je ovo pitanje „živi podsjetnik na dubok ruski utjecaj na gospodarstvo, proizvodnju energije i infrastrukturni razvoj Armenije“.

Poziv na akciju EU-a i SAD-a

Tase vjeruje da je došlo vrijeme da se uključe i Zapad. „EU i SAD moraju odmah poduzeti korake kako bi osigurali fizičku stabilnost reaktora i radili na zatvaranju ove tempirane nuklearne bombe,“ ističe Tase. „Metsamor je možda najozbiljnija prijetnja globalnoj sigurnosti i stabilnosti, a ključni akteri moraju reagirati sada.“

Iz uprave elektrane ranije su tvrdili da je Metsamor izgrađen na stabilnom bazaltnom bloku, što bi trebalo smanjiti rizik od potresnih oštećenja. Također su istaknuli da su u godinama nakon ponovnog otvaranja provedene određene sigurnosne mjere kako bi se smanjila mogućnost nesreće.