Nova znanstvena istraživanja upozoravaju da konzumacija određenih vrsta ultra-prerađene hrane može značajno povećati rizik od prerane smrti, pa čak i biti izravno povezana s milijunima smrtnih slučajeva diljem svijeta. No, stručnjaci ističu da nisu svi takvi proizvodi jednako štetni – neki mogu biti čak i korisni. Donosimo potpuni vodič što izbjegavati, a što slobodno uključiti u prehranu.

Prema izvješću američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Amerikanci u prosjeku više od 50 posto dnevnog unosa kalorija dobivaju iz ultra-prerađene hrane (UPF – ultra-processed foods). Djeca i tinejdžeri čak dvije trećine svojih kalorija unose upravo iz tih proizvoda, pokazuju podaci prikupljeni od 2021. do 2023. godine.

Takva prehrana povezana je s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, bolesti srca, kolorektalni i rak dojke, dijabetes te depresiju.

Više UPF-a – veći rizik od prerane smrti

Istraživanje provedeno u travnju pokazalo je da se za svakih dodatnih 10 posto ultra-prerađene hrane u prehrani rizik od smrti iz bilo kojeg razloga povećava za tri posto. Znanstvenici su procijenili da se čak jedna od sedam gotovo milijun prijevremenih smrti u SAD-u može izravno povezati s konzumacijom ovih proizvoda, uključujući suhomesnate proizvode, slatkiše, sladoled, pa čak i neka jela koja se smatraju zdravima poput određenih salata i kruhova.

Što zapravo spada u ultra-prerađenu hranu?

Pojam „ultra-prerađena hrana“ odnosi se na proizvode koji sadrže konzervanse, umjetne boje, emulgatore, zaslađivače i pojačivače okusa. To uključuje:

suhomesnate proizvode poput peperonija i pilećih medaljona, konzervirano voće u sirupu, smrznuta gotova jela, slatkiše i čips, određene vrste kruha i sladoleda.

Prema studiji Američkog udruženja za srce (AHA), većina hrane s industrijskim dodacima sadrži i nezdrave masnoće, dodane šećere te previše soli.

Nisu svi UPF proizvodi jednako loši

Stručnjaci naglašavaju da neke vrste ultra-prerađene hrane mogu biti zdrave opcije, jer im obrada pomaže očuvati hranjive tvari bez dodavanja štetnih aditiva. Primjeri su:

smrznuto povrće i bobičasto voće, konzervirana rajčica, integralni kruh, nezaslađeni grčki jogurt, konzervirani grah s niskim udjelom soli.

Ovi proizvodi prolaze kroz obradu poput brzog smrzavanja ili pasterizacije, čime se produžuje trajnost i čuva nutritivna vrijednost.

Kako pametno zamijeniti „crvene zastavice“ u prehrani

Nutricionisti savjetuju zamjenu rizične UPF hrane onom koja sadrži cjelovite žitarice, grah, orašaste plodove ili fermentirane mliječne proizvode bez dodanih šećera. Primjeri:

integralni kruh bogat vlaknima koji smanjuje rizik od raka debelog crijeva, grah i orašasti plodovi kao izvor proteina, nezaslađeni jogurt koji poboljšava zdravlje crijevne mikrobiote.

Grace Derocha, registrirana dijetetičarka i glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku, izjavila je za Real Simple: „Znanost prepoznaje složenost problema – UPF je široka kategorija i kontekst je važan. Trebamo razlikovati ‘nezdrave UPF-ove’ od nutritivno kvalitetnijih pakiranih proizvoda.“

Svijet reagira – SAD još uvijek bez definicije

Više od deset zemalja službeno savjetuje ograničavanje UPF-a u prehrani. Neke, poput gradova u Brazilu, potpuno su ih izbacile iz školskih obroka, dok druge, poput Kolumbije, uvode poreze na takve proizvode. Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i pojedine azijske države zabranile su određene sastojke koji su nedavno uklonjeni i u Kaliforniji.

Sjedinjene Države još uvijek nemaju službenu definiciju ultra-prerađene hrane za regulatorne svrhe. Stručnjaci AHA upozoravaju da bi preširoka definicija mogla dovesti do konfuzije među potrošačima ako bi većina proizvoda dobila oznaku „visoko prerađeno“.

U zaključku, AHA ističe: „Reforma prehrambene politike mora uzeti u obzir šire ciljeve prehrambenog sustava, uključujući sigurnost, nutritivnu dostupnost i održivost. Iako je transformacija složena, ona je ostvariva.“