Prema njihovim podacima, broj osoba s infarktom porastao je za gotovo trećinu, a kao jedan od glavnih razloga navode ekstremne vremenske uvjete.

Profesor Petar Otašević gostovao je u Jutarnjem programu RTS-a, gdje je pojasnio da su dugi valovi vrućine s temperaturama iznad 40 stupnjeva snažno opteretili ljudski organizam. „Naše tijelo suočeno je s promjenama koje nisu prirodne i trebaju mu godine da se prilagodi. Takvih situacija prije dva desetljeća gotovo da i nije bilo“, istaknuo je.

Kako tijelo reagira na ovakve uvjete? Kada se pokušava rashladiti, krvne žile se šire kako bi se toplina izbacila iz organizma. To povećava potrošnju kisika i opterećuje srce. Ako su krvne žile već oštećene ili začepljene, posljedice mogu biti ozbiljne – od bolova u prsima do infarkta i moždanog udara.

Žene su posebno ranjive

Istraživanja pokazuju da se sa svakim stupnjem iznad prosječne temperature rizik od kardiovaskularnih bolesti povećava za dva posto. Najčešće komplikacije su moždani i srčani udar te zatajenje srca, piše Najžena.

Profesor Otašević naglašava da su žene posebno ranjive tijekom visokih temperatura jer se njihovo tijelo sporije prilagođava promjenama. No, ni mlađe generacije nisu pošteđene – sve češće se među oboljelima nalaze i ljudi u tridesetim godinama. „Rašireno je mišljenje da mladi ne mogu doživjeti srčani udar, ali praksa pokazuje suprotno. Način života i prehrana snažno utječu na rizike“, upozorio je.

U posljednje vrijeme liječnici iz Instituta Dedinje bilježe značajan rast pacijenata sa srčanim problemima.

Kao ključnu mjeru prevencije profesor savjetuje redovite liječničke preglede. „Treba reagirati na signale koje tijelo šalje, a ne ignorirati ih. Nakon četrdesete godine života poželjno je barem jednom godišnje otići na kontrolu, dok je kod mlađih dovoljno nekoliko pregleda godišnje, uz mjerenje krvnog tlaka i razine masnoća“, zaključuje Otašević.