Tijekom rutinskog leta iznad Grenlanda, znanstvenik NASA-e slučajno je otkrio nešto što je desetljećima bilo skriveno ispod 30 metara leda — tajnu vojnu bazu iz Hladnog rata. Kamp Century, izgrađen 1959. godine, zamišljen je kao futuristički „grad pod ledom“, ali i kao potencijalno skladište nuklearnih projektila. Sada, više od pola stoljeća kasnije, otkrivena je i njegova mračna strana – tisuće litara radioaktivnog otpada koji bi globalno zagrijavanje moglo uskoro osloboditi na površinu.

NASA-ino otkriće: “U početku nismo imali pojma što gledamo”

U travnju 2024. godine, tokom leta iznad ledenog pokrivača Grenlanda, naučnik NASA-e Chad Greene otkrio je na radarskim snimkama nešto što niko nije očekivao – tajnu vojnu bazu iz vremena Hladnog rata. Nakon detaljne analize potvrđeno je da se radi o Kampu Century, vojnom objektu starom 65 godina, zakopanom 30 metara ispod ledenog sloja.

„Tražili smo podlogu leda, a iznenada se pojavila struktura Kamp Century“, izjavio je Alex Gardner iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koji je sudjelovao u projektu. „U početku nismo imali pojma što gledamo.“

NASA je za istraživanje koristila tehnologiju UAVSAR (Uninhabited Aerial Vehicle Synthetic Aperture Radar), sličnu LiDAR-u, ali koja umjesto laserskog svjetla koristi radio-valove kako bi otkrila skrivene objekte ispod površine.

Grad pod ledom: ambiciozni vojni projekt SAD-a

Kamp Century izgrađen je u tajnosti između lipnja 1959. i listopada 1960. godine od strane Inženjerskog korpusa američke vojske, temeljem obrambenog sporazuma između SAD-a i Danske potpisanog 1951. godine. Taj je sporazum Amerikancima omogućio gradnju vojnih baza na teritoriju Grenlanda.

Projekt je bio logistički i tehnički izazov bez presedana. Izgradnja je izvedena u ekstremnim uvjetima, pri temperaturama do –56 °C i vjetrovima jačine 200 km/h. Materijal težak više od 6.000 tona prevožen je ogromnim saonicama koje su se kretale brzinom od svega 3 km/h, putujući do baze čak 70 sati iz američke baze Tule.

Inženjeri su prvo iskopali rovove u ledu, uključujući glavni tunel nazvan “Glavna ulica” dug 300 metara, u koji su postavljene drvene i čelične konstrukcije. Ukupno je izgrađeno 21 podzemni tunel ukupne dužine gotovo 3 kilometra.

Nuklearni reaktor i “Projekt Ledeni crv”

Najveći tehnološki pothvat bio je nuklearni reaktor PM-2A, jedan od prvih srednje snage, koji je morao funkcionirati u ekstremnim arktičkim uvjetima kako bi napajao cijelu bazu.

Iako su znanstvenici u bazi provodili stvarna istraživanja – među prvima su proučavali jezgre leda i otkrili da je Grenland nekada bio prekriven bujnom vegetacijom i životinjskim svijetom – znanstvena misija bila je samo paravan.

Ispod površine, Kamp Century skrivao je pravi cilj: tajni vojni plan poznat kao “Projekt Ledeni crv” (Project Iceworm). Cilj projekta bio je pretvoriti grenlandski ledeni pokrivač u gigantsko podzemno skladište balističkih nuklearnih projektila.

Plan je predviđao mrežu od čak 135.000 km² tunela, u kojima bi se nalazilo 600 raketa i 60 lansirnih centara, a grad pod ledom trebao je stalno nastanjivati 11.000 američkih vojnika.

Projekt koji nikada nije ostvaren

Zbog tehničkih i logističkih prepreka, projekt nikada nije realiziran. Ledeni tuneli nisu mogli izdržati pritisak i pomicanje ledenog sloja, a troškovi održavanja bili su astronomski.

Baza Kamp Century zatvorena je 1967. godine, a njeno pravo značenje i tajni plan otkriveni su tek 1997. godine, kada je Danski institut za međunarodne poslove objavio dokumente o projektu.

Danas su ostaci baze zatrpani još debljim slojem leda i snijega, a naziv “grad pod ledom” dobio je gotovo simbolično značenje – podsjetnik na doba Hladnog rata i američke tajne ambicije.

Nuklearni otpad pod ledom: tempirana bomba budućnosti

Tokom 33 mjeseca rada, nuklearni reaktor u Kampu Century proizveo je više od 180.000 litara radioaktivnog otpada. Kada je baza napuštena, reaktor je uklonjen – ali otpad nije.

Sav taj materijal i danas leži zakopan ispod grenlandskog leda, koji se, uslijed globalnog zagrijavanja, ubrzano topi. Znanstvenici upozoravaju da bi se do 2090. godine led mogao povući dovoljno da otkrije opasni otpad.

„Tada su mislili da to nikada neće biti izloženo“, rekao je William Colgan, klimatolog i glaciolog sa Sveučilišta York u Torontu, koji je 2016. godine vodio znanstvenu studiju o bazi.

„U šezdesetima pojam globalnog zagrijavanja nije ni postojao. Ali klima se mijenja, i sada je pravo pitanje – hoće li ono što je zakopano dolje, tamo i ostati.“

Zaboravljena prijetnja koja ponovno izlazi na površinu

Otkriće NASA-e vraća u fokus pitanje posljedica Hladnog rata i utjecaja klimatskih promjena na odavno zaboravljene projekte. Ono što je prije više od pola stoljeća bilo simbol tehnološkog napretka i geopolitičke moći, danas bi se moglo pretvoriti u ekološku katastrofu globalnih razmjera.

Ako se led Grenlanda nastavi topiti dosadašnjim tempom, tajna baza ispod površine mogla bi postati ozbiljna prijetnja ne samo Arktiku, nego i cijelom planetu.