Grenlandski kit, div iz ledenih voda Arktika, živi dulje od bilo kojeg sisavca na Zemlji – i to stoljećima. Najstariji poznati primjerak doživio je nevjerojatnih 211 godina, a znanstvenici sada vjeruju da su napokon otkrili tajnu njegove dugovječnosti. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature otkriva da bi ključ mogao ležati u jednom proteinu koji obnavlja DNK – i možda jednog dana pomogne produljiti život i ljudima.

Grenlandski kit – div koji prkosi vremenu

Podrijetlom iz ledenih voda sjeverne hemisfere, grenlandski kit (Balaena mysticetus) već desetljećima zbunjuje znanstvenike svojom nevjerojatnom dugovječnošću. Ovi morski kolosi, koji mogu dosegnuti duljinu od 18 metara i težinu do 100 tona, poznati su kao najdugovječniji sisavci na Zemlji, a ujedno i jedne od najstarijih životinja uopće.

Najstariji dosad poznati primjerak imao je 211 godina, što znači da neki grenlandski kitovi koji danas plivaju Arktikom mogu biti rođeni početkom 19. stoljeća. Njihovu impresivnu starost potvrđuju i domorodački lovci Inupijati s Aljaske, koji su u njihovoj masti pronalazili metalne vrhove harpuna iz viktorijanskog doba, piše Smithsonian Magazine. Priče o pojedinim kitovima prenose se među lovcima s generacije na generaciju.

Znanstvena potraga za tajnom dugovječnosti

Znanstvenici su desetljećima pokušavali otkriti kako grenlandski kitovi uspijevaju živjeti tako dugo bez pojave bolesti koje pogađaju druge sisavce. Novo istraživanje tima s Sveučilišta u Rochesteru, objavljeno u prestižnom časopisu Nature, donosi dio odgovora.

Tim je otkrio da grenlandski kit ima iznimno visoku koncentraciju proteina nazvanog CIRBP (Cold-Inducible RNA-Binding Protein). Ovaj protein poznat je po svojoj sposobnosti popravka dvostrukih pukotina u DNK – oštećenja koja u većini organizama uzrokuju bolesti, pa i smanjenje životnog vijeka.

„Ovo istraživanje pokazuje da je moguće živjeti dulje od tipičnog ljudskog životnog vijeka,“ izjavila je profesorica Vera Gorbunova sa Sveučilišta u Rochesteru, glavna autorica studije.

„Proučavanjem jedinog toplokrvnog sisavca koji živi dulje od čovjeka, stječemo uvid u mehanizme koji omogućavaju produžen životni vijek – i važnost očuvanja genoma za dugovječnost.“

Istraživanje koje nije bilo lako provesti

Za razliku od manjih životinja koje se mogu proučavati u laboratorijima, grenlandske kitove nije moguće držati u zatočeništvu. Njihova veličina, rasprostranjenost i status djelomično ugrožene vrste – prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – čine ih teško dostupnima.

Unatoč tim izazovima, znanstvenici su uspjeli analizirati uzorke tkiva i otkrili da je koncentracija proteina CIRBP u kitovim stanicama i do 100 puta veća nego u drugim sisavcima. Kada su taj protein dodali ljudskim stanicama u laboratoriju, popravak DNK se znatno poboljšao, a životni vijek stanica produžio – upravo kako su i pretpostavljali.

Još zanimljivije, stanice izložene nižim temperaturama počele su proizvoditi još više CIRBP-a, što objašnjava kako se taj mehanizam aktivira u ekstremno hladnom arktičkom okruženju u kojem ovi kitovi žive.

Kako kitovi izbjegavaju starenje i bolesti

Znanstvenici su isprva vjerovali da grenlandski kitovi jednostavno bolje podnose genetske mutacije ili da im je potrebno više „udaraca“ da bi se razvile kancerogene stanice. No pokazalo se upravo suprotno – njihove stanice uopće ne akumuliraju te mutacije u značajnoj mjeri.

CIRBP igra ključnu ulogu u tom procesu jer pomaže u očuvanju stabilnosti genoma, čime sprječava nastanak tumora i drugih bolesti povezanih sa starenjem. Upravo ta sposobnost očuvanja genetskog materijala mogla bi biti temelj njihove nevjerojatne dugovječnosti.

Može li se taj mehanizam primijeniti i na ljude?

Iako otkriće otvara fascinantne mogućnosti, znanstvenici upozoravaju da je prijenos ovog mehanizma na ljude izuzetno složen zadatak. Evolucijska razlika između grenlandskog kita i čovjeka veća je od 94 milijuna godina, pa će biti potrebno još mnogo istraživanja prije nego što se pronađe način za aktiviranje sličnog procesa kod ljudi.

„Postoji više načina da se poboljša očuvanje genoma, a sada učimo da grenlandski kit ima jedinstven mehanizam – dramatično povećanje razine proteina CIRBP,“ pojasnila je Gorbunova. „Naš je sljedeći korak otkriti možemo li razviti strategije koje bi aktivirale isti mehanizam i kod ljudi.“

Najstariji sisavac na Zemlji – i ključ dugovječnog života?

Grenlandski kit ostaje simbol prirodne izdržljivosti i dokaz da evolucija skriva odgovore na pitanja o starenju i regeneraciji. Njegov nevjerojatni genetski mehanizam mogao bi jednoga dana otvoriti vrata revolucionarnim terapijama protiv starenja, no zasad ostaje podsjetnik na to koliko je složen i čudesan svijet ispod arktičkog leda.