Tko je zapravo Krampus? Strašna alpska tradicija mogla bi vam itekako promijeniti mišljenje

Svake godine početkom prosinca društvene mreže preplave prizori ljudi odjevenih u zastrašujuće životinjske kostime, s rogatim maskama, zapaljenim bakljama i dubokim bubnjevima koji odzvanjaju alpskim ulicama. Dok Amerikanci i mnogi drugi korisnici interneta panično pokušavaju shvatiti što se događa, stanovnici srednje Europe dobro znaju da nije riječ o nikakvom mračnom ritualu, nego o jednoj od najstarijih zimskih tradicija — Krampusnachtu. Ovaj osebujni blagdan stoljećima se održava u alpskim krajevima i fascinira folkloriste, antropologe i putnike diljem svijeta.
Što je Krampusnacht i gdje se obilježava?
Krampusnacht, ili “Krampusova noć”, tradicionalni je običaj u alpskim područjima srednje Europe, ponajprije u južnoj Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Lihtenštajnu i sjevernoj Italiji. Središnji lik ove tradicije je Krampus, mitsko biće koje se opisuje kao napola koza, napola čovjek, s rogatim glavama, dlakavim tijelom i izrazito zlokobnim izgledom.
Smješten kao mračniji, nestašniji parnjak svetog Nikole, Krampus predstavlja personifikaciju kazne za neposlušnu djecu.
Kako izgleda Krampus? Stručnjakinja objašnjava
Kulturalna antropologinja Deborah Hyde, specijalizirana za folklor, opisala je Krampusa za IFLScience 2022. godine:
“On je dlakavo stvorenje s kozjim rogovima, papcima i isplaženim jezikom, obješeno lancima i zvonima. Nosí brezovu granu kojom udara nestašnu djecu, a vreću koristi da bi najgoru djecu odnio sa sobom. Ako mu ostavite malo rakije, mogao bi biti nježniji prema vama.”
Kada se slavi Krampusnacht?
Krampusnacht se tradicionalno održava 5. prosinca, uoči blagdana svetog Nikole.
Dok sveti Nikola 6. prosinca nagrađuje dobru djecu, njihov mračniji suputnik stiže noć ranije — i donosi kazne. U prošlosti su se te večeri održavali i Krampuslaufovi, odnosno “Krampusovi pohodi”, tijekom kojih su se ljudi prerušeni u Krampusa zalijetali među djecu, plašili ih i prijetili im simboličnom kaznom.
Danas je ta tradicija znatno pitomija: umjesto kaosa i jurcanja, Krampusnacht se slavi kroz živopisne ulične povorke s: raskošno rezbarenim drvenim maskama, krznenim kostimima, zapaljenim bakljama, zvonima i bubnjevima, glasnim, teatralnim režanjem.
Takvi spektakli svake godine privlače tisuće gledatelja.
Povijest Krampusnachta: paganski korijeni i kršćanski prijepori
Podrijetlo Krampusa seže duboko u predkršćansku Europu, s korijenima u poganskim vjerovanjima i nordijskoj mitologiji. Kada je kršćanstvo postalo dominantno u srednjoj Europi, stavovi prema Krampusu naglo su se pogoršali. Njegov demonski izgled tadašnjim je crkvenim autoritetima predstavljao očit simbol “divljih” i “neciviliziranih” poganskih običaja.
No Krampus je bio preduboko ukorijenjen u alpskim zajednicama da bi samo nestao.
Stručnjakinja Hyde objašnjava: “Dolaskom kršćanstva, sveti Nikola postao je središte zimskih proslava. Krampus je preuzet kao manje ljubazan pratitelj. Pisani zapisi sežu samo nekoliko stoljeća unatrag, ali mnogi folkloristi smatraju da je Krampus mnogo stariji.”
Koliko je Krampus zapravo povezan sa svetim Nikolom i Božićem?
Iako mnogima izvan Europe Krampus djeluje potpuno stran, njegovi tragovi zapravo su dio suvremenih koncepcija blagdana. Mnogi elementi povezuju ga i s likom oca Božićnjaka.
Hyde ističe da je Krampus možda preuzeo pojedine osobine boga Odina iz germanske mitologije. Odin je vodio takozvani Wild Hunt, nadnaravnu povorku koja je letjela nebom tijekom zimskog solsticija.
“Vrijedi se prisjetiti da naš otac Božićnjak također putuje nebom na saonicama,” dodaje Hyde.
Krampusnacht nije samo spektakularna folklorna manifestacija, već živi ostatak drevnih vjerovanja, koji je uspješno preživio stoljeća društvenih promjena. Danas spaja staro i novo, strah i zabavu, tradiciju i suvremenost – i svakog prosinca ponovno osvaja svijet društvenih mreža.