Starenje se obično zamišlja kao postupan i predvidljiv proces, no novo otkriće kineskih znanstvenika mijenja tu sliku iz temelja. Prema njihovoj najnovijoj studiji, ljudsko tijelo ne stari ravnomjerno – naprotiv, postoji točno određena dob u kojoj čitav organizam ulazi u fazu naglog ubrzavanja starenja, a krvne žile pritom su najosjetljivije. Ako ste mislili da starenje dolazi polako i neprimjetno, rezultati ove analize mogli bi vas iznenaditi.

Starenje nije linearno: otkrivena prelomna točka oko 50. godine

Tim istraživača iz Kineske akademije znanosti analizirao je promjene u proteinima sedam ključnih tjelesnih sustava: kardiovaskularnog, probavnog, imunološkog, endokrinog, respiratornog, kožnog, mišićno–skeletnog.

Studija je provedena na uzorku od 76 donora u dobi od 14 do 68 godina, a rezultati su nedvojbeno pokazali postojanje tzv. „infleksije starenja“ oko 50. godine života.

Tko je zapravo Krampus? Strašna alpska tradicija mogla bi vam itekako promijeniti mišljenje

Najizraženije promjene zabilježene su u aorti, dok su dugotrajne i trajne promjene uočene u organima poput gušterače i slezene. Upravo su se krvne žile, posebice vene, pokazale kao najosjetljivije na ubrzane degenerativne procese.

Eksperimenti na životinjama potvrdili nalaze

Kako bi provjerili djeluju li isti procesi i u drugim modelima, znanstvenici su proveli dodatne eksperimente na miševima. Ubrizgavanje proteina povezanog sa starenjem u mlade jedinke izazvalo je: smanjene fizičke sposobnosti, jasne znakove vaskularnog starenja.

Ovi rezultati potvrđuju da se starenje odvija fazično, u više etapa, i da ne zahvaća sve organe istom brzinom.

Starenje u tri talasa: 44., 50. i 60. godina

Najnoviji rezultati savršeno se uklapaju u ranija istraživanja koja već ukazuju na tri ključne faze ubrzanog starenja: oko 44. godine, oko 50. godine, oko 60. godine.

Ovaj obrazac jasno pokazuje da se starenje događa u „talasima“, pri čemu različiti dijelovi organizma propadaju različitim intenzitetom i u različitim razdobljima života.

Znanstvenici ističu da bi razumijevanje ovih skokovitih promjena moglo pomoći u razvoju ciljane medicine – preciznih terapija koje bi usporile degenerativne procese, osobito u području kardiovaskularnog zdravlja.

Put prema proteomskom atlasu ljudskog starenja

Autori studije naglašavaju da ovo istraživanje predstavlja ključni korak u stvaranju sveobuhvatnog proteomskog atlasa starenja – svojevrsne mape promjena u proteinima tijekom života. Takav atlas omogućio bi: bolje razumijevanje faza starenja, preciznije terapije,inovacije usmjerene na produljenje zdravog životnog vijeka.

Revolucionarni trik profesorice s Cambridgea: Ovaj jednostavan potez s disanjem otvara i najčvršće poklopce

Otkrića kineskih znanstvenika otvaraju vrata novoj eri u proučavanju starenja i nudе nadu u razvoj učinkovitijih strategija za očuvanje vitalnosti u starijoj dobi.